Vladajuća koalicija u BiH je možda savršen primjer za ono retoričko pitanje jel’ čaša polupuna ili je poluprazna. Jasno je da ta koalicija slabo i sporo funkcioniše. Ali sa druge strane ova koalicija ipak još uvijek nešto radi a njen eventualni raspad bi zemlju gurnuo u još veći haos, kaže za “Slobodnu Bosnu” politički analitičar Srećko Latal.

Latal je govreći o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH kazao da su Evropska unija i Amerika fokusirane na ratove u Ukrajini i Gazi, nadolazeće evropske i američke izbore, odnose sa Rusijom i Kinom. “U tom kontekstu, Balkan ili Bosna i Hercegovina i dalje nisu u centru pažnje, niti dobivaju onakav angažman kakav bi ova situacija zahtijevala. Međutim, veliko je pitanje da li ovakav zapadni angažman pomaže ili odmaže Balkanu”, dodao je.

Rekli ste početkom ove godine da se napori međunarodne zajednice, prije svega SAD-a i EU, za stabilizacijom situacije u Bosni I Hercegovini "najčešće svodi se na izjave". Nakon posjeta evropskih, pa i američkih zvaničnika u BiH u zadnjih mjesec dana – da li i dalje mislite tako, ustvari jesu li politički lideri u BiH opredijeljeni za EU integracije?

Slabljenje evropskog i američkog angažmana na Balkanu, koje smo vidjeli u posljednjih 10-15 godina, je kreiralo mnoge probleme koje danas vidimo kako u Bosni tako i širom rejona, uključujući ponovno jačanje lokalnih nacionalističkih narativa kao i drugih stranih uticaja, prije svega ruskog, kineskog i turskog. Čini se da su neki evropski zvaničnici prepoznali tu opasnost i sada pokušavaju da urade nešto malo konkretnije po tom pitanju. U nekoliko zadnjih mjeseci, možda godinu dana, vidimo malo drugačije tonove iz evropskih glavnih gradova. Međutim, dodatni problem je što je Evropska unija sve više podijeljena unutar sebe i mnoge članice EU-a u toj situaciji ne prihvataju daljnje proširenje Unije. Ukoliko evropski angažman EU ovdje ostane na nivou lijepih obećanja, to lako može dodatno destabilizirati čitav Balkan.  

Američki zvaničnici snažni u svojim izjavama

Što se tiče američkog angažmana, mi smo tu vidjeli i neka djela – prije svega ekonomske i putne sankcije koje je američka administracija nametnula nekim lokalnim političarima, poslovnim ljudima i medijima. Međutim, ne vidim da su te sankcije imale neke ozbiljnije posljedice na ljude koji su se našli na tim listama, niti da su doveli do nekih bitnijih promjena u njihovom ponašanju ili u njihovim politikama. U međuvremenu američki zvaničnici ostaju i dalje vrlo snažni u svojim izjavama, ali ne pokazuju spremnost ili sposobnost da nađu i neka druga konkretna rješenja kako bi pomogli stabilizaciji Bosne. Neki eksperti smatraju da situacija u Bosni već odavno zahtjeva ponovno prisustvo američkih vojnika, ali ta opcija se ne čini realnom, posebice u vrijeme nadolazećih predsjedničkih izbora u Americi.

Veliko je pitanje da li su Amerika i Evropa, sa svojim sve većim problemima, uopšte u stanju pomoći nama, a još veće pitanje je zašto bi oni uopšte bili obavezni da nam pomognu, i zašto neki od nas još uvijek čekaju da nam stranci riješe probleme koje očigledno nisu mogli riješiti u zadnje dvije decenije.

Govor James O'Briena, pomoćnika američkog državnog sekretara za evropska i euroazijska pitanja na FPN-u izazvao je najviše reakcija u bh. javnosti. Čović je direktno prozvan od američke administracije da blokira zakon o južnoj interkonekciji, projekat gasovoda prema Hrvatskoj. Spominju se eventualne američke sankcije Draganu Čoviću?

O tim sankcijama se govori već jako dugo, ali sve dok se te sankcije ne objave, to su samo špekulacije, a ja ne bih o tom govorio.  Međutim, sama činjenica da je tako visoki zvaničnik američke administracije javno imenovao tri osobe kao ključne probleme, a to su Dragan Čović, Milorad Dodik i Sebija Izetbegović, samo po sebi govori da američka adinistracija nastavlja jačati politički pritisak u Bosni. Sa druge strane, evidentno je također da su sve te tri imenovane osobe više-manje “zaignorisale” ovu O’Brienovu izjavu, što također ukazuje do koje je mjere oslabio uticaj Amerike u Bosni.

James O'Brien (Foto: Slobodna Bosna/Samir Saletović)

Umjesto 14 prioriteta Evropske komisije, BiH treba da usvoji tri zakona I započne saradnju s Frontexom. Zaštonam je Evropa toliko nisko spustila ljestvicu?

To nije ništa novo. Kao što znamo kriteriji EU se konstantno mijenjaju, i to ne ne samo prema BiH, nego i prema svim zemljama koje hoće da uđu u EU. Te promjene reflektiraju trenutno političko stanje u Evropskoj uniji koja se sprema za svoje parlamentarne izbore i pokušava da osvoji kakvu-takvu pobjedu u svojoj vanjskoj politici prema Balkanu.

Jel’ čaša polupuna ili je poluprazna

Bio je taj sastanak prošle sedmice kada su stranke vladajuće koalicije na državnom nivou pokušale postići dogovor o zakonima neophodnim za dobijanje datuma za počinjanje pregovorasa EU. Prije toga sastanak na Dodikovom imanju. Trojka kaže nisu ništa potpisali, a onda iz Čovićevih izjava (8. februara) čujemo da su “potrošili vrijeme da izanaliziraju zaključke sastanka u Laktašima i da mu je drago da su to uradili "da utvrdimo šta smo dogovarali, razgovarali". Kako ocjenjujete rad koalicije na državnom nivou (Trojka, HDZ i SNSD)?

Vladajuća koalicija u BiH je možda savršen primjer za ono retoričko pitanje jel’ čaša polupuna ili je poluprazna. Tu koaliciju i njen rad možemo posmatrati iz različitih aspekata. S jedne strane, jasno je da slabo i sporo funkcioniše. Evidentno je da postoji jako puno nesporazuma, oprečnih, pa čak i konfliktnih stavova o nekim ključnim političkim, ekonomskim, administrativnim i pravnim pitanjima. S druge strane, činjenica je da je ta koalicija uspostavljena u rekordno brzom roku, nakon dva prethodna mandata u kojima su vladajuće koalicije trajale samo do raspodjele ključnih fotelja.

Foto: Slobodna Bosna/Samir Saletović

Usprkos svim tim konfuzijama, podjelama i političkim neslaganjima, ta koalicija još uvijek opstaje i konkretno radi na približavanju Bosne Evropskoj Uniji, usprkos sve konfuznijoj situaciji gdje se sada preko njihovih leđa lome koplja i vode sukobi između evropskih i američkih zvaničnika. S druge strane, ukoliko bi se ova koalicija raspala, bojim se da bi to bila možda i zadnja koalicija na državnom nivou jer ne vidim koje bi to bošnjačke, hrvatske ili srpske stranke bile spremne napraviti neku novu, a kamo li funkcionalnu vlast. Dakle, moj zaključak bi mogao biti da sadašnja koalicija svakako nije dobra, ali da je u ovom trenutku nešto najbolje što BiH politička scena može ponuditi. Sve dok političke stranke – kako vladajuće tako i opozicione – budu fokusirane na lične interese njihovih lidera, a ne na dobrobit građana, naroda, entiteta ili države koju predstavljaju, mi nećemo dobiti bolju niti funkcionalniju državnu vlast. Na žalost, ega i lični interesi stranačkih lidera su u proteklih desetak godina u potpunosti urušili politički i ekonomski sistem BiH, a Evropa i Amerika to više nisu znali ili htjeli da kompenziraju. Zbog toga se Bosna danas nalazi na nekom suludom rubu, s jedne strane pred vratima EU, a druge, na rubu novog raspada.

U toku je suđenje Dodiku. Iz RS-a svako malo stižu informacije da je Dodik u opasnosti. Prvo Sanja Vulić “ima informacije da se predsjedniku Dodiku sprema atentat”, pa evo i da je Dodik “najugroženija osoba u Evropi” (dekan banjalučkog Fakulteta za bezbjednost i zaštitu Slobodan Župljanin). Šta je pozadina ove retorike?

Ne bih ulazio u neke pretpostavke jer nemam informacije o tome koliko su te priče tačne ili ne. Ali ono što znam jeste da smo mi te i takve informacije čuli više puta u zadnjih 26 godina koliko je Milorad Dodik na vlasti u BiH. Te i takve informacije su često bile korištene kako bi Dodik ojačao svoju sve slabiju popularnost u Republici Srpskoj, ili kao dio Dodikovog pripremanja terena za neke nove političke ili pravne poteze. Ja se iskreno nadam da se u ovom slučaju ne radi o nekoj ozbiljnoj opasnosti po njegov život, prvo jer je to ljudski, a drugo zato što se njegova politika ne može poraziti silom, već samo dobrim i pozitivnim politikama. Nažalost, većina bošnjačkih stranaka su od tih dobrih politika odavno odustali, a prihvatili su Dodikovu politiku sile, izgleda ne shvaćajući da mu time direktno pomažu u cijepanju Bosne i Hercegovine. Kao što bi se u našem narodu reklo, aferim!    

Razgovarala: Sanela GOJAK