Dvije godine nakon što je započeo svoj predsjednički mandat, bivši američki predsjednik Donald Trump ovlastio je Centralnu obavještajnu agenciju (CIA) da pokrene tajnu kampanju na kineskim društvenim medijima s ciljem da se javno mnijenje u Kini okrene protiv njene vlade, izjavili su za Reuters bivši američki zvaničnici s direktnim saznanjima o visoko povjerljivoj operaciji.

Tri bivša zvaničnika izjavila su novinarima Reutersa da je CIA stvorila mali tim operativaca koji su koristili lažne identitete na internetu da šire negativne narative o vladi Xi Jinpinga, te da su odavali obavještajne podatke protiv kineske vlade inostranim medijima. Ova aktivnost je navodno započela 2019. godine.

Kako navodi Reuters, tokom protekle decenije je Kina ubrzano proširila svoj globalni otisak, sklapajući vojne paktove, trgovinske sporazume i poslovna partnerstva sa zemljama u razvoju.

Tim CIA-e promovirao je navodno tvrdnje da članovi vladajuće Komunističke partije kriju nezakonito stečeni novac u inostranstvu i proglasio kinesku inicijativu ‘Pojas i put’, koja obezbjeđuje finansiranje infrastrukturnih projekata u svijetu u razvoju, “korumpiranom i rasipničkom”.

Iako su američki zvaničnici odbili iznijeti konkretne detalje o ovim operacijama, rekli su da su narativi protiv vlade zasnovani na činjenicama uprkos tome što su ih obavještajni operativci tajno objavili pod lažnim identitetom. Naveli su da su napori unutar Kine imali za cilj raspirivanje paranoje među tamošnjim najvišim liderima, prisiljavajući njenu vladu da troši resurse na odgovor na to u strogo kontroliranom internetu u zemlji.

“Htjeli smo da jure duhove“, rekao je jedan od ovih bivših zvaničnika.

Chelsea Robinson, glasnogovornica CIA-e, odbila je da komentariše postojanje programa uticaja, te njegove navodne ciljeve ili uticaje.

Glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova rekao je da vijesti o inicijativi CIA-e pokazuju da američka vlada koristi “prostor javnog mnijenja i medijske platforme kao oružje za širenje lažnih informacija i manipuliranje međunarodnim javnim mnijenjem“.

“Hladni rat se vratio”

Operacija CIA-e nastala je kao odgovor na godine agresivnih tajnih napora Kine u cilju povećanja njenog globalnog uticaja, rekli su izvori. Tokom svog predsjedništva, Trump je zagoarao oštriji odgovor Kini nego njegovi prethodnici. Kampanja CIA-e signalizirala je povratak metodama koje su obilježile borbu Washingtona s bivšim Sovjetskim Savezom.

“Hladni rat se vratio”, rekao je Tim Weiner, autor knjige o historiji političkog ratovanja.

Reuters nije mogao utvrditi uticaj tajnih operacija niti da li je administracija predsjednika Joea Bidena održavala program CIA-e. Kate Waters, glasnogovornica Vijeća za nacionalnu sigurnost Bidenove administracije, odbila je komentirati postojanje programa ili da li je i dalje aktivan. Dvojica stručnjaka za obavještajnu službu rekla su za Reuters da kada Bijela kuća daje ovlaštenje CIA-i za tajne akcije koja često ostaju na snazi u svim administracijama.

Trump, sada republikanski predsjednički kandidat, sugerirao je da će zauzeti još oštriji pristup prema Kini ako bude ponovo izabran za predsjednika u novembru. Glasnogovornici Trumpa i njegovi bivši savjetnici za nacionalnu sigurnost, John Bolton i Robert O'Brien, koji su služili u godini kada je potpisan nalog za tajnu akciju, odbili su komentirati.

Operacija protiv Pekinga dolazi sa značajnim rizikom od eskalacije tenzija sa Sjedinjenim Državama, s obzirom na moć kineske ekonomije i njenu sposobnost da uzvrati kroz trgovinu, rekao je Paul Heer, bivši viši analitičar CIA-e za istočnu Aziju koji je saznao za predsjedničko odobrenje od Reutersa.

Na primjer, nakon što je Australija pozvala na istragu unutar Kine kojom se ispituje porijeklo pandemije COVID-19 2020. godine, Peking je blokirao milijarde dolara u australijskoj trgovini kroz poljoprivredne carine.

Trumpova naredba iz 2019. došla je nakon godina upozorenja američke obavještajne zajednice i medijskih izvještaja o tome kako Kina koristi mito i prijetnje kako bi dobila podršku zemalja u razvoju u geopolitičkim sporovima dok je pokušavala posijati podjele u Sjedinjenim Državama putem raznih grupa.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da Peking slijedi “princip nemiješanja u unutrašnje stvari drugih zemalja” i da se “ne miješa se u unutrašnje poslove Sjedinjenih Država”.

Yahoo News je izvjestio da je godinu dana ranije Trump CIA-i dao veća ovlaštenja za pokretanje ofanzivnih cyber operacija protiv američkih protivnika nakon brojnih ruskih i kineskih cyber napada na američke organizacije. Međutim, Reuters navodi da nije mogao nezavisno potvrditi postojanje ranije naredbe.

Izvori su autorizaciju iz 2019. koju je otkrio Reuters opisali kao ambiciozniju operaciju. To je omogućilo CIA-i da preduzme akciju ne samo u Kini već i u zemljama širom svijeta u kojima se Sjedinjene Države i Kina nadmeću za utjecaj. Četiri bivša zvaničnika izjavila su da je operacija usmjerena na javno mnijenje u jugoistočnoj Aziji, Africi i južnom Pacifiku.

“Osjećali smo kao da Kina ide prema nama s čeličnim palicama za bejzbol, a mi uzvraćamo drvenim”, rekao je bivši zvaničnik nacionalne sigurnosti koji ima direktna saznanja o ovoj operaciji.

Prema riječima trojice bivših zvaničnika, odobrenje je izradio visoki zvaničnik Vijeća za nacionalnu sigurnost u to vrijeme, Matt Pottinger.

Kao prijetnju nacionalnoj sigurnosti SAD-a navedena je upotreba zloćudnog utjecaja Pekinga, optužbe za krađu intelektualnog vlasništva i vojna ekspanzija, rekao je jedan od tih bivših zvaničnika.

Pottinger je rekao Reutersu da neće komentirati “tačnost ili netačnost navoda o aktivnostima američkih obavještajnih službi”, dodajući da bi bilo “pogrešno pretpostaviti” da bi on imao saznanja o konkretnim američkim obavještajnim operacijama.

Kontraefekat?

Tajno slanje poruka omogućava Sjedinjenim Državama da usađuju ideje u zemlje u kojima bi cenzura mogla spriječiti da te informacije izađu na vidjelo, ili u oblastima u kojima javnost ne bi imala mnogo povjerenja u izjave američke vlade, rekao je Loch Johnson, politikolog sa Univerziteta Georgia koji proučava upotrebu takve taktike.

Tajne propagandne kampanje bile su uobičajene tokom Hladnog rata, kada je CIA podmetala 80 do 90 medijskih članaka dnevno u pokušaju da potkopa Sovjetski Savez, rekao je Johnson. U 1950-im, na primjer, CIA je stvorila astrološki časopis u Istočnoj Njemačkoj kako bi objavljivala slutnje i predviđanja o komunističkim vođama, prema podacima s kojih je skinuta oznaka tajnosti.

Tajna propagandna kampanja protiv Pekinga mogla bi imati suprotne rezultate, rekao je Heer, bivši analitičar CIA-e. Kina bi mogla da iskoristi dokaze o programu uticaja CIA-e da pojača svoje optužbe za mračnu zapadnu subverziju, pomažući Pekingu da “prozelitizira” u svijetu u razvoju koji je već duboko sumnjičav prema Washingtonu.

On navodi da bi poruka vjerovatno bila: “Pogledajte kako Sjedinjene Države intervenišu u unutrašnje stvari drugih zemalja i odbacuju principe miroljubive koegzistencije”.

“I postoje mjesta na svijetu gdje bi ta poruka odjeknula”, podcrtao je on.

Operacije utjecaja SAD-a također rizikuju da ugroze disidente, opozicione grupe koje su kritične prema Kini i nezavisne novinare, koji bi mogli biti lažno prikazani kao sredstva CIA-e, rekao je Thomas Rid, profesor na Univerzitetu Johns Hopkins koji je napisao knjigu o historiji političkog ratovanja.