Sve što zarade, potroše na golo preživljavanje. Tako bi se u najkraćem mogla opisati svakodnevica većine građana BiH. Sindikalna potrošačka korpa za februar iznosila je gotovo 3000 KM, što je mnogima tromjesečna, a ne mjesečna plaća, piše Večernji list BiH. Iako se svakodnevno govori o poskupljenjima, šokantan je podatak da smo prije samo pet godina jeli meso koje je bilo sedam maraka jeftinije. Pili smo pet maraka jeftiniju kafu, a grijali smo se na 70 KM jeftiniji ugljen.

"Zaključavamo cijene"

 Napola prazna ili napola puna - potrošačka korpa nije stvar samo perspektive. Ona je rezultat ispražnjenih novčanika bh. građana uslijed rapidnog rasta troškova života tokom posljednjih godina, pojedinih čak i za 50%. A najviše je poskupjelo meso, koje plaćamo od četiri do sedam maraka više u odnosu na razdoblje prije pet godina. A sve je teže izdvojiti novac, osim za kafu, čak i za jedan pristojan obrok dnevno. Stoga sve veći broj građana po taj jedan jedini obrok dnevno staje u red pred pučke kuhinje. Od početka pandemije, s kojom je počeo i rast cijena, građani vape da im institucije pomognu i olakšaju preživljavanje. Kao odgovor vlasti u Federaciji je u decembru počela akcija "Zaključavamo cijene" koja je obuhvatila 40 artikala čija je cijena bila zaključana do 15. marta. Federalna Vlada donijela je odluku da se akcija produži za još tri mjeseca, a njome je obuhvaćeno još 20 proizvoda, dakle ukupno 60. Trgovački lanci koji su se dobrovoljno uključili u akciju sami su odabrali proizvode kojima je zaključana cijena. Dok se nadležni hvale uspjehom akcije i uštedama, veliki broj građana tvrdi da akciju i ne primjećuje.

Obavezujuća odluka Vlade

I dok je u Federaciji BiH zaključana cijena za 60 proizvoda, crnogorska vlada donijela je u četvrtak odluku o ograničavanju trgovačkih marži za više od 500 artikala u velikim trgovinama, dok male trgovine ne podliježu ovoj odluci. Odluka će stupiti na snagu početkom aprila, a vrijedit će do kraja maja, kada se očekuje početak ljetne turističke sezone. Kako je nakon sjednice crnogorske vlade rekao premijer Milojko Spajić, cilj ove odluke je da se umanji inflatorni pritisak na građane jer, kako je kazao, inflacija u Crnoj Gori je uvozna inflacija. - Ovim ne samo da se zaustavlja rast cijena nego se i smanjuju cijene 500 artikala, koji su najbitniji za život stanovnika Crne Gore - naveo je Spajić. Prije donošenja ove odluke crnogorski premijer imao je susrete s predstavnicima Privredne komore Crne Gore, gdje je ova akcija usuglašena te se neće provoditi u malim trgovinama i trgovačkim lancima čiji objekti u Crnoj Gori ne prelaze površinu od 600 četvornih metara. Ministar ekonomskog razvoja Nik Gjeloshaj kazao je da je ideja bila da se tim najosnovnijim proizvodima koji će biti na ovoj listi limitira marža. - Ne samo da ćemo limitirati mogućnost povećanja cijena nego će doći i do pojeftinjenja velikog broja proizvoda. Trgovci će ih morati obilježiti u svojim trgovinama - naveo je Gjeloshaj. Dodao je da je ovo odluka, a ne akcija, odnosno nešto što se mora provesti i nije dobrovoljnog karaktera. Inflacija je u Crnoj Gori u 2023. iznosila 8,6%. Prosječna plaća u Crnoj Gori iznosi 814 eura, a minimalna 450 eura.