Visoki predstavnik Christian Schmidt birao je između povratka kući i ostanka na čelu OHR-a. Izabrao je ovo drugo tako što je nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona BiH. Također, Schmidt je birao između interesa Zapada koji želi da BiH vodi u svom okrilju i prijetnji Milorada Dodika da će preduzeti radikalne mjere ukoliko dođe do bilo kakvog nametanja. Pa tako i tehničkih izmjena Izbornog zakona, piše novinar Slobodan Vasković.

-Zapad i Šmit, kao predstavnik OHR-a, nisu ustuknuli pred Dodikom, jer bi to bio njihov debakl. Šmit bi, u tom slučaju, bio politički “mrtvac”, a Zapad bi potpuno izgubio na kedibilitetu, što je za njih mnogo značajnije od sudbine Šmita.

Dodik je prijetio da će, u slučaju bilo kakvog nametanja, zaustaviti put BiH ka EU, a najavio je i donošenje entitetskog Izbornog zakona kojim bi izbori na svim nivoima bili u potpunosti  pod ingerencijama entiteta.

Mediji bliski Dodiku već su objavili radnu verziju Izbornog zakona RS.

Ukoliko Dodik prihvati Šmitovu odluku i pristane na sprovođenje izbora po Izbornom zakonu u kojem su nametnute tehničke promjene, onda je njegova politika doživjela potpuni debakl. 

Ukoliko ne prihvati i odluči se za donošenje entitetskog Izbornog zakona kojim se u potpunosti derogira CIK BiH i Izborni zakon BiH, onda Dodik čini produženoi krivično djelo nepoštivanja i nesprovođenja odluka visokog predstavnika. Dodik se sada nalazi u izuzetno teškoj poziciji, jer ga je Šmit svojom odlukom gurnuo još dublje u ambis u kojem se već poodavno nalazi.

I da se razumijemo, nebitno je šta će Dodik reći; Važno je da li će se usuditi povući potez kojim poništava Šmitovo nametanje tehničkih izmjena Izbornog zakona, zaključio je Vasković.