Projekcijom njegovog filma "Bitka na Neretvi" otvoren je, 29. novembra 1969., Kulturno-sportski centar Skenderija u Sarajevu.

Najznačajnijem kulturnom događaju tog dana, a možda i godine u Jugoslaviji prisustvovao je i Josip Broz Tito. 

ZOVITE MI PABLA

Povod za naš intervju sa proslavljenim rediteljem Veljkom Bulajićem prije četrnaest godina bila je odluka žirija Međunarodnog filmskog festivala u Moskvi da se „Bitka na Neretvi“ uvrsti među deset najznačajnijih filmskih ostvarenja snimljenih o II svjetskom ratu, u konkurenciji 120 filmova svjetske kinematografije. Uz „Neretvu“, među prvih deset filmova našli su se i „Most na rijeci Kwai“, „Najduži dan“, „Gori li Pariz“, „Carstvo sunca“... Kazao nam je u junu 2010. da je „Neretvu“ u kinu gledalo više od 500 miliona gledatelja. Plus televizijsko gledateljstvo - ko zna koliki je ukupan broj.

“Drugovi iz komiteta” pitali su ga, kada je bio završen tekst za „Neretvu“, zašto u scenariju nema Tita, pa je Bulajić, direktno Maršalu, kazao: „Druže predsjedniče, svi bi govorili da je 'Neretva' pravljena samo zbog vas.“ Tito je kazao: Pa, onda OK.“

Tito je pročitao scenarij koji mu je Bulajić poslao, ali pročitali su ga i njegovi savjetnici. Zapravo, petnaestak minuta prije njegovog razgovora s Maršalom, na kafi su mu rekli: „Pazi, mi imamo neke sugestije, jer nema Tita kao glavnog lika, eto, mi tako mislimo, pa Vi sad vidite...“ Onda je Veljko rekao Titu: „Vaši savjetnici mi kažu da bi trebao promijeniti scenarij, kako bi Vi bili glavni lik, ali ja osobno mislim da su savršeno dovoljne Vaše naredbe da 'ranjenike ne smijemo ostaviti', da 'Prozor noćas mora pasti' i da 'most mora biti srušen', jer, inače, svi će reći da snimam film zbog Vas.“

Onda je Tito malo razmišljao, da bi se potom oglasio: „Napravite film kako ga Vi shvatate i nemojte slušati moje savjetnike.“

Tito je Bulajića pozvao na razgovor nakon velikog uspjeha filma „Kozara“ u Moskvi 1963. i tada ga je prvi put vidio u životu. „Evidentirao sam dvadeset i jedan kraći i duži razgovor s Titom“, potvrdio nam je Bulajić.

Kakv je mag i animator bio Veljko Bulajić najbolje govori podatak da je plakat za „Neretvu“ stvorio slikarski genije Pablo Picasso. „Nađite mi odmah Picassa, hoću da razgovaram s njim", govorio je Veljko, kaže legenda, producentima.

Pa nam je odgovorio i na pitanje kako je veliki Pablo reagovao kada ga je nazvao: „U Monte Carlu je bio prikazan moj film Skoplje ‘63, koji je dobio Zlatnu nimfu za najbolji televizijski film u svijetu. Predsjednik žirija bio je akademik Marcel Achard i za vrijeme Festivala stanovao je kod Picassa, jer su bili prijatelji. Rekao mu je da je vidio jedan fantastičan film, koji je i Picasso kasnije odgledao. Upoznali smo se na završnoj večeri Festivala kada mi je i čestitao. Nekoliko godina kasnije obratio sam se njegovom agentu i pitao ga da li bi Picasso napravio plakat za 'Neretvu'.

Tražio je da vidi sat, sat i pol filma, što sam mu i poslao, a on mi je vrlo brzo potvrdno odgovorio. Ništa nije tražio, samo je svojim saradnicima rekao da me pozdrave. Ali ja sam njemu zauzvrat poslao dvanaest flaša raznih jugoslovenskih vina: dalmatinsko, makedonsko, hercegovačko... Neki su pokazivali ambicije da taj plakat završi u Saveznoj skupštini ili u Saveznom izvršnom vijeću. Međutim, rekao sam im da se ne bih složio s tim. Jer, plakat nije platila država, već je taj plakat moj lično.“

FILM "SARAJEVO" NIJE SNIMLJEN ZBOG ŠAĆIRBEJA

Veljko Bulajić preminuo je u 97. godini. A rođen je u mjestašcu Vilusi na pola puta od Trebinja do Nikšića 1928. godine. Sa roditeljima, ocem Miljkom i majkom Ljubicom te braćom Džorđem i Stevanom je do izbijanja Drugog svjetskog rata živio u Sarajevu. Po povratku u Viluse, 13. jula 1941. godine pridružili pokretu otpora. Najstariji brat Đorđe je poginuo u ratu, dok su Stevan i Veljko preživjeli, iako su i oni bili ranjavani.

Namjeravo je snimiti i film „Sarajevo“ po vlastitom scenariju, na kojem je sarađivao i Nedžad Ibrišimović: „Taj film sam bio jako, jako dobro pripremio. Scenarij je bio odličan i mislim da se mogao snimiti uzbudljiv film o Sarajevu. Kada sam ga namjeravao snimiti Sarajevo je još uvijek bilo razrušeno, tako da nisu ni bili veliki troškovi za scenografiju. Bio sam spreman za snimanje filma, a i strani partneri su pokazali interes za njegovu realizaciju.“

Postojao je tada i Filmski savjet a u njemu je sjedio Haris Silajdžić. „Filmski savjet čvrsto je stajao iza tog scenarija. Me|utim, strašna promjena se desila kada se u film upetljao Muhamed Šaćirbej, koji je najavio da će dobaviti velike američke pare, a koje nikada nije dobavio, potom da će se pojaviti nekakav slavni američki reditelj... Niti je bilo para, niti su pronašli velikog američkog reditelja. Tako je taj film pao bez ikakvog ozbiljnijeg razloga. Ostalo se na obećanjima Muhameda Šaćirbeja. I, potrošene su pare države BiH na pripreme, bačene su kroz prozor, a Sarajevo nije dobilo film“, rekao nam je Bulajić.

O tom filmu je „dva, tri puta“ razgovarao i sa Alijom Izetbegovićem: „Bio je oduševljen idejom.“

U intervjuu iz 2010. podsjetili smo Veljka da je jedan rođeni Sarajlija, Emir Kusturica, u serijalu „Robna kuća“, rekao da je „Bulajić bio dvorski reditelj“. „Ako je jedan čovjek napustio grad kada mu je bilo najteže, kada je taj grad patio i krvario, i pobjegao u naručje Slobodana Miloševića koji mu je dao fenomenalne uvjete za rad, šta onda govoriti o moralnom liku Emira Kusturice. To neka govore Sarajlije. Da je Kusturica ostao u Sarajevu, sve bi bilo drugačije. Ali nije ostao, jer su preovladali materijalni interesi. I on ima najmanje pravo da nešto kaže na moj račun. Naravno da on osjeća kakvo ga je svjetlo u njegovom rodnom gradu obasjalo. A to je u životu jako teško nositi“, komentirao je Bulajić.

No, pogledajte još neke činjenice vezane za ratni spektakl Veljka Bulajića, „dvorskog reditelja“.

FILM: “Bitka na Neretvi”

REDITELJ: Veljko Bulajić

SCENARISTI: Ratko Đurović, Ugo Piro, Stevan Bulajić, Veljko Bulajić

SNIMANJE: “Bitka na Neretvi” snimala se šesnaest mjeseci, 1967. i 1968. godine.

UKUPNI TROŠKOVI PRODUKCIJE:

12 miliona dolara

IZVRŠNI PRODUCENT:

“Jadran film” Zagreb

AUTOR PLAKATA: Pablo Picasso

BROJ GLUMACA: 100

BROJ STATISTA: Negdje oko 16 hiljada: 60 posto naroda - žene, djeca i starci, 40 posto vojnici na redovnom odsluženju

vojnog roka u JNA

PREMIJERA: “Neretva” je premijerno prikazana 29. novembra 1969. u novootvorenoj dvorani KSC “Skenderija” u Sarajevu, a premijeri je prisustvovao i Josip Broz Tito

“OSCAR”: Film Veljka Bulajića bio je nominovan za Oscara 1970., a za najbolji film na stranom jeziku te godine proglašen je “Z”, autora Coste-Gavrasa. 

(Dino Bajramović)