Ako je suditi po anketi koju je objavio HRT u sklopu istraživanja HRejting, koje je izradila agencija Promocija Plus, HDZ će biti uvjerljivi pobjednik izbora, koji će biti održani u srijedu, 17. marta.

Istraživanje je provedeno u deset izbornih jedinica, bez 11., u kojoj glasa dijaspora, i 12., u kojoj se bira osam manjinskih zastupnika. Prema anketi, HDZ osvaja 60 mandata, SDP-ova koalicija Rijeke pravde 44 mandata, Domovinski pokret i partneri - 14 mandata, Most i partneri 9 mandata, Možemo 9 mandata, IDS - 2 mandata, Fokus i Republika 1 mandat te Nezavisna lista Matije Posavca 1 mandat.

Uzorak je bio 600 ispitanika u svakoj izbornoj jedinici, a najveća pogreška iznosi +/- 3.9 posto. Sami autori ankete naglasili su da je preračunavanje glasova u mandate najnezahvalniji i najriskantniji dio njihove ankete.

"Na pouzdanost računice ponajprije utječe specifičnost D'Hondtove metode, koja u pravilu favorizira najjače liste. Usto, otegotna je okolnost i velika statistička pogreška, kao i velik udio neodlučnih birača. To su osnovne postavke za kritičko promatranje grafičkog prikaza", navode.

Od značajnijih istraživanja u posljednje vrijeme, podsjetimo i na ankete koje su procjenjivale šanse Zorana Milanovića. Agencija Ipsos, odmah po objavi Zorana Milanovića da planira ići na parlamentarne izbore kao premijerski kandidat SDP-a, za Dnevnik Nove TV provela je istraživanje na uzorku od 604 građanina. Ovo blic-istraživanje davalo je Milanoviću 32 posto šanse da bude premijer i bio je na prvom mjestu.

Nedugo zatim, prema objavljenoj anketi Crobarometar, provedenoj telefonskim putem na 1000 ispitanika, Zoran Milanović je potonuo. Ispitanici nisu honorirali njegove objave o kandidaturi na izborima i žestoke nastupe u proteklo vrijeme. Milanović je izgubio donedavnu prednost i pao na 23.5 posto.

Treba li toj ili bilo kojoj drugoj anketi vjerovati? Radi li se o ozbiljnom istraživanju ili ipak o priči koja spada pod domenu dokone zabave koja u suštini ne bi trebala biti važna?

Jedno od glavnih pitanja nakon zadnjih parlamentarnih izbora 2020. godine bilo je zašto su ankete očajno pogriješile. Po posljednjim anketama pred izbore, koje je provela agencija Ipsos Plus za Novu TV, HDZ je trebao dobiti 52 zastupnika, Restart koalicija 51 zastupnika.

Prema tadašnjoj anketi RTL-a, koju je izradila Promocija Plus, Restart koaliciji predvođenoj SDP-om predviđao se mandat više od HDZ-a. Smatralo se da HDZ ne može sastaviti većinu bez Domovinskog pokreta. U izbornoj noći vidjeli smo da je HDZ premoćno pobijedio SDP-ovu koaliciju osvojivši 66 mandata, dok je Restart koalicija osvojila znatno manje - 41 mandat.

Simptomatična je izjava SDP-ovog Predraga Matića, koji se u izbornoj noći dotaknuo i predizbornih anketa. "Sada tek vidimo da su ankete - tko plati, taj dobro i prođe na tim anketama", rekao je. Na pitanje znači li to da je Restart koalicija dobro platila ankete, odgovara: "Pa izgleda, da. Ne mogu to potvrditi ni demantirati, ali očito da je tako. Tko naruči anketu, njemu to bude dobro. Anketa je ova od 7 ujutro do 7 navečer", kazao je Matić.

Slična priča bila je i na izborima 2016. godine. Upozorio je na to predsjednik HDZ-a Andrej Plenković pred prošle izbore kad je izjavio da ga predizborne ankete po kojima se prednost dala SDP-u ne brinu jer je i prije četiri godine RTL televizija predviđala težak poraz HDZ-a. Prema njihovom istraživanju, provedenom uoči izbora 2016., tadašnja Narodna koalicija Zorana Milanovića dobivala je 62 mandata, a HDZ 55 mandata. HDZ je osvojio 61 mandat, a Narodna koalicija 54 mandata.

A da bi Narodna koalicija trebala biti pobjednik izbora, prognozirala je i predizborna anketa Cro Demoskopa koju je radila agencija Promocija Plus. Narodna koalicija prema ovoj anketi je vodila s 34.4 posto potpore, a na drugom je mjestu - s osam posto manje glasova - bio HDZ s partnerima.

Matematičarka doc. dr. sc. Petra Posedel Šimović s Agronomskog fakulteta u Zagrebu nam govori kako smo je uhvatili dok razmišlja kako je moguće da imamo kampanju gdje jedino što se elaborira u javnom prostoru jest mišljenje određenih političkih analitičara isključivo na bazi rezultata uvijek istih anketa u nekom određenom trenutku.

"Osobno smatram, kao članica znanstvene zajednice, da ono što trenutno slušamo su ipak samo određena mišljenja, a ne elaboracije određenih istraživanja i dokazane analitike, što je npr. u Americi nezamislivo. Ali i u Europi, stoga niti u Hrvatskoj ne može biti zadovoljavajuće rješenje", objasnila je.

Smatra da su ankete u Hrvatskoj zastarjele, da ih je potrebno unaprijediti kompleksnijim statističkim metodama i da se u ozbiljnim političkim analizama ne možemo osloniti samo na njih.

"Dobro detektiraju trend, ali ne i jačinu smjera"

"Ankete kakve sada imamo sigurno 'nanjuše', dobro detektiraju trend, tj. momentum i određeni smjer, ali ne i jačinu samog tog smjera. Prošlost je pokazala da je tu vjerodostojnost takvih anketa vrlo upitna jer se specifičnosti koje nadilaze trend ne mogu precizno detektirati modelima zasnovanima na korelacijama i prosjeku.

Ankete kakve sad imamo upravo analiziraju prosjek, tj. prosječnog glasača, a istina je takva da imamo vrlo heterogenu glasačku populaciju", rekla je, dodajući da je to posebno važno kada imamo neizvjesne izbore i u situacijama kada određene specifičnosti mogu donijeti prevagu.