Izraelski ratni kabinet se ni nakon dvije burne sjednice nije dogovorio kako će odgovoriti na iranski napad tokom vikenda u kojem je više od 300 dronova i projektila ispaljeno na teritorij Izraela u prvom izravnom vojnom sukobu između Islamske Republike i židovske države, prenosi Index.hr.

Izrael, naime, mora balansirati između međunarodnog pritiska da pokaže suzdržanost s jedne strane, a u isto vrijeme dati prikladan odgovor na napad bez presedana. Premijer Benjamin Netanyahu sada mora odvagnuti poziv svoje desničarske koalicije na snažnu reakciju u odnosu na rizik od daljnje međunarodne izolacije Izraela širenjem rata bez međunarodne potpore.

Šta se dogodilo jučer na ratnom kabinetu?

Izraelski ratni kabinet, koji se sastao i jučer, odlučan je odgovoriti na istorijski iranski napad izveden zbog, kako Iran kaže, izraelskog napada na iranski konzulat u Damasku 1. aprila. Unatoč pritisku saveznika da ne eskalira, kabinet sada raspravlja o vremenu i opsegu odgovora, rekla su CNN-u dva izraelska dužnosnika upoznata s razmatranjima.

Analitičari kažu da Izrael ima nekoliko opcija, a svaka od tih opcija ima svoju cijenu za židovsku državu, pogotovo jer je već upletena u brutalni šestomjesečni rat s Hamasom u Pojasu Gaze te se suočava s raznim militantima koje podupire Iran.

Direktan napad na Iran bio bi novi presedan 

Izravan napad na Iran postavio bi još jedan presedan. Iako se vjeruje da Izrael tokom godina provodi tajne operacije u Iranu, pri čemu su mete obično pojedinci ili objekti koji se smatraju prijetnjom Izraela, nikada nije pokrenuo izravan vojni napad na iranski teritorij.

"Definitivno smo u novoj fazi, i to vrlo opasnoj fazi izraelsko-iranskog sukoba", rekao je Raz Zimmt, stručnjak za Iran na Institutu za studije nacionalne sigurnosti (INSS) u Tel Avivu. "Iran je sigurno pokušao promijeniti pravila igre s Izraelom... Mogli bismo očekivati više rundi izravnih napada u budućnosti", dodao je.

Iako će se Izraelu možda biti teško suzdržati od odgovora, rekao je, moguće je da neće izvesti trenutni velik vojni napad na mete unutar Irana jer je Teheran obećao da će uzvratiti još jačim odgovorom od napada pokrenutog tijekom vikenda.

"Moramo postići glavne ciljeve u Gazi, a ne otvarati nove frontove"

"U Izraelu se preferira koncentracija na postizanje naših glavnih ciljeva u Gazi, a ne na otvaranje novih frontova", rekao je Zimmt za CNN.

Alon Pinkas, bivši izraelski diplomat, rekao je da je malo vjerojatno da će Izrael uzvratiti izravnim udarom na Iran. Ali ako se dogodi, rekao je, posljedice će ovisiti o ciljevima. Mete bi mogle uključivati vojna sredstva ili nuklearni program Islamske Republike, rekao je. "Svaki predstavlja različitu razinu eskalacije."

Izraelski dužnosnik rekao je jučer za CNN da je među vojnim opcijama koje se razmatraju napad na iranski objekt koji bi poslao poruku Teheranu, ali izbjegao nanošenje žrtava. Izraelski dužnosnici priznaju da je to lakše reći nego izvesti, dodao je dužnosnik.

Ograničenja saveznika

Međutim, odgovor Izraela može biti ograničen činjenicom da je djelovao kao dio neformalne koalicije kada se branio od iranskih projektila i dronova, rekao je Tamir Hayman, bivši šef izraelske vojne obavještajne službe.

Napadi su spriječeni uz pomoć saveznika uključujući SAD, UK i Francusku, ali i Jordan.

"To je učinkovito i važno, ali će ograničiti slobodu djelovanja pri odgovoru", rekao je Hayman, koji sada vodi Institut za studije nacionalne sigurnosti (INSS) u Tel Avivu. Zapadni i arapski saveznici odvraćaju Izrael od odgovora na iranski napad.

Američki predsjednik Joe Biden i viši članovi njegova tima za nacionalnu sigurnost rekli su svojim izraelskim kolegama da SAD neće sudjelovati ni u kakvoj ofenzivnoj akciji protiv Irana, potvrdili su američki dužnosnici upoznati s tim pitanjem. Biden je izraelsko uspješno presretanje iranskog napada pokušao opisati kao veliku pobjedu, uz sugestiju da je daljnji odgovor Izraela nepotreban.

Domaća politička pitanja

Izrael će također vjerojatno uzeti u obzir domaća politička pitanja. Premijer Benjamin Netanyahu predvodi najdesniju koaliciju u povijesti zemlje, a kako bi se spriječio pad te vlade, bilo bi potrebno smirivanje tvrdolinijaša.

Netanyahu je pod žestokim kritikama kod kuće jer nije uspio spriječiti napad Hamasa na Izrael 7. oktobra, ali zbog nesposobnosti da osigura oslobađanje više od 100 talaca koji su ostali u Gazi. Pinkas očekuje da će na bilo kakvu osvetničku odluku Izraela snažno utjecati Netanyahuova krajnje desna koalicija, baš kao i premijerova vlastita potreba za političkim preživljavanjem.

"Kod Netanyahua sve je u politici i njegovom vlastitom opstanku, održavanju vladajuće koalicije i njegovoj želji da proširi rat kako bi se distancirao od 7. oktobrai napada Hamasa", rekao je Pinkas.

"Dakle, po njegovom mišljenju, regionalni sukob ili izravan sukob s Iranom je u skladu s izmišljenim narativom koji je on izmislio, da ovo (7. oktobra, op.a.) nije samo teroristički napad, već dio mnogo većeg sukoba i kampanje", dodao je Pinkas.

U Izraelu, dodao je Pinkas, javnost ne želi otvoriti još jedan front s obzirom na činjenicu da se izraelske snage i dalje bore u Gazi. "Ljudi su još uvijek očajni i šokirani zbog onoga što se dogodilo u oktobru, tako da ne mislim da postoji bilo kakva javna želja za eskalacijom i otvaranjem izravnog sukoba s Iranom", rekao je.

Međunarodni odnosi

Uoči napada tijekom vikenda, Izrael je postajao sve izoliraniji na svjetskoj sceni zbog svog ponašanja u ratu u Gazi, gdje je prema tvrdnjama Hamasovih vlasti ubijeno više od 33.000 Palestinaca. Od napada Irana, međutim, saveznici su se ponovo okupili u podršci Izraelu i njegova prava na samoobranu.

Neki izraelski političari pozvali su državu da iskoristi podršku dobijenu nakon napada kako bi uzvratila udarac. Drugi su pozvali Izrael da iskoristi "međunarodni kredit" za napad na Teheran ili invaziju na grad Rafah u Gazi, gdje se sklonilo više od milion Palestinaca, a za koji Izrael kaže da je Hamasovo posljednje uporište. Planirana operacija u gradu je odgođena zbog globalnog konsenzusa protiv ofanzive.

"Postoje dvije dobre mogućnosti"

"Moramo odgovoriti - i postoje dvije dobre mogućnosti: ili ćemo iskoristiti jučerašnji napad kako bismo napali Iran ili postići dogovor sa Sjedinjenim Državama da uđemo u Rafah i tamo eliminiramo Hamas", rekao je Yaakov Amidror, bivši Netanyahuov savjetnik za nacionalnu sigurnost, jučer za Jerusalem Post.

Izraelska vlada svjesna je međunarodne podrške i dobre volje svojih saveznika i ne želi to protraćiti. U isto vrijeme, priznaje da ne može dopustiti da prvi napad Irana na izraelsko tlo ostane bez odgovora.

Benny Gantz, ključni član ratnog kabineta, založio se za brži odgovor na iranski napad, rekla su dva izraelska dužnosnika za CNN. Vjeruje da će, što duže Izrael odgađa svoj odgovor na napad Irana, biti teže pridobiti međunarodnu podršku za njega, rekli su izvori.

Drugi se ne slažu, govoreći da bi osvetnička akcija Izraela koja eskalira napetosti samo dodatno izolirala židovsku državu, što se posebno odnosi na arapske zaljevske države s kojima Izrael nastoji normalizirati veze.

Riskiranje veza s Arapima

Arapske države, uključujući one koje su prijateljski nastrojene prema Izraelu, izrazile su zabrinutost od moguće eskalacije zbog iranskog napada, ali ga nisu izravno osudile. Izrael je rekao da je većina dronova ispaljenih iz Irana presretnuta izvan njegovog zračnog prostora.

Jordan je oborio nekoliko tih dronova i suočio se s kritikama u arapskom svijetu zbog tog poteza. Tvrdi da je to učinjeno kako bi zaštitio svoje građane i kao odgovor na povrede svog zračnog prostora.

Međutim, unatoč svojoj ulozi u zaštiti Izraela, Jordan nije bježao od kažnjavanja Netanyahuove vlade. U intervjuu s Becky Anderson iz CNN-a, čini se da je jordanski ministar vanjskih poslova Ayman Safadi podržao stav Irana da je napad bio osveta za izraelsko bombardiranje iranske diplomatske zgrade u Damasku.

"Sada mislim da je pritisak na Izraelu da ne eskalira i da radi prema cilju koji svi dijelimo, a to je deeskalacija sukoba", rekao je jučer Safadi, upozoravajući da Netanyahu teži eskalaciji kako bi skrenuo fokus s rata u Gazi.

Delikatan balans

Izrael je također bio u misiji popravljanja odnosa s arapskim državama, od kojih su neke smještene s druge strane Perzijskog zaljeva od Irana, gdje se nalaze američke vojne baze i koje su u prošlosti bile na udaru iranskih savezničkih skupina. Te su nacije delikatno balansirale između veza s Teheranom i Izraelom i oprezne su zbog utjecaja raspirivanja iransko-izraelskog rata na vlastitu stabilnost i izvoz nafte.

"Posljednje što one (zaljevske države, op.a.) sada žele je požar koji bi podigao cijene nafte, koji bi blokirao Hormuški tjesnac", rekao je Pinkas za CNN, misleći na najvažniju točku tranzita nafte na svijetu. Odnosi s tim državama mogli bi biti ugroženi ako se Izrael bude smatrao odgovornim za takvu eskalaciju, dodao je.