Ni mjesec i po nakon željezničke nesreće u mostarskom naselju Opine, kada je prosuta velika količina industrijskog šećera pored pruge, šećer nije uklonjen. Za uklanjanje niko ne želi preuzeti odgovornost iako su se mještani obraćali na više različitih adresa, od željeznica Federacije BiH do inspekcija na svim nivoima. Mogu li se pčele spasiti od pomora?

Situacija sa prosutim šećerom je kulminirala uslijed velikih padavina zbog kojih su se stvorile šećerne lokve u kojima pčele svakodnevno stradaju. Šećerna voda pomiješala se sa uljem iz vagona i drugim nečistoćama što svakodnevno dovodi do masovnog uginuća pčela na mjestu željezničke nesreće, navode iz Udruženja pčelara „Vrijesak“. 

ARMEN HRNJIČIĆ, član Udruženja pčelara „Vrijesak“

Ovo je kao živo blato, kao da se čovjek duši u živom blatu, one su osuđene na propast. Svi pčelari u okolini, 20 do 30% izletnica stradaju i nema im povratka u košnicu i za sve pčelare koji se nalaze u ovom području ovo je propala sezona.

AHMET SALČIN, član Udruženja pčelara „Vrijesak“

Imam dva pčelinjaka jedan sam izmjestio čim se ovo desilo a drugi je 15 km odavde.  Sad je taj pčelinjak koji sam izmjestio puno lošiji od onog što mi je tamo. Tu je stradala sva izletnica i one su za ovu godinu završile svoj rad.

Ukoliko se hitno sanirano ovo mjesto, odnosno ne ukloni šećer i teren ne prekrije zemljom, propast će svi pčelinjaci u okolini, smatraju pčelari. Kažu kako su se obraćali Kantonalnoj, Gradskoj i Federalnoj inspekciji i kako niko ne želi preuzeti nadležnost.

EDIN SEFIĆ, predsjednik Udruženja pčelara „Vrijesak“

Izlazila je inspekcija Gradske uprave, znači njihova komunalna inspekcija, međutim tu je problem sa vlasništvom i pružnog pojasa koje je vlasništvo Željeznice i tereta koji je isto vlasništvo Željeznice.

Na novinarski upit, ko će i kada ukloniti sporni teret, koji smo početkom sedmice poslali Željeznicama Federacije, nismo do danas dobili odgovor. Dok pčelari strahuju od svake naredne kiše, stručnjaci upozoravaju na katastrofu koja može uslijediti nakon pomora pčela.

SANEL RIĐANOVIĆ, profesor ekologije i zoologije

Pčela je osjetljiva na bilo kakav otrov, i ovo što se desilo naravno da će ostaviti dugotrajne posljedice. Ako pričamo o proizvodnji meda vjerovatno neće biti meda u području gdje se to desilo i dugi niz godina će tim pčelarima trebati da obnove ta društva i dovedu ih na neki normalan nivo.

Budući da je proljetna ispaša pčela skoro počela, pčelari se nadaju hitnoj sanaciji ovog terena, kako bi se makar spasio dio pčela koje su još tu preostale.