Prije nekoliko mjeseci trojica mladih znanstvenika uz pomoć umjetne inteligencije, koju su "nahranili" podacima, dešifrirala su prve svitke iz knjižnice u Herkulaneju, poznate pod imenom Villa del papyri. Inače, ta je vila pripadala tastu Julija Cezara. Riječ je o pougljenjenim svicima koji su iznimno dragocjeni jer su jedini sačuvani primjerci zapisa iz velikih antičkih biblioteka. Godinama se pokušavalo otkriti što piše na tim papirusima, a nakon prvih rezultata priča se počela i doslovno odmatati.

Sada je stigao i prvi konkretni rezultat: istom metodom 'pročitan' je dio teksta u kojem se navodi točna, dosad nepoznata lokacija groba velikog grčkog filozofa Platona. Zasluga je to talijanskog filozofa Graziana Ranocchije sa Sveučilišta u Pisi i njegova tima. Oni su se uhvatili jednog od svitaka iz knjižnice uništene u erupciji, a on sadržava tekstove Filodema iz Gadare, epikurejskog filozofa koji je živio od 110. do 30. godine prije Krista.

Njegovi zapisi završili su na jugu današnje Italije jer je nakon školovanja u Ateni ostatak života proveo na Apeninskom poluotoku, na području pod kontrolom Rima.

Tekst o kojem je ovdje riječ detaljno govori o Akademiji koju je Platon osnovao u Ateni u 4. stoljeću prije Krista, ali isto tako navodi brojne detalje iz života velikog filozofa, pa onda i mjesto njegova pokopa.

Za Platonovu Akademiju, centar znanja u drevnoj Ateni, zna se da je bila podignuta kod današnjeg atenskog parka Monastiriou, u njoj su se školovali brojni grčki filozofi, uključujući Aristotela, a Platon je pokopan ondje 348. ili 347. prije Krista. Školu je uništio rimski general Sula 86. godine prije Krista.

Zahvaljujući naprednoj tehnologiji, od infracrvenih i ultraljubičastih zraka do umjetne inteligencije, sada se tekst koji se čuva u Nacionalnoj knjižnici u Napulju može bolje i lakše čitati. Dosad je identificirano oko tisuću riječi, što čini oko 30 posto Filodemova teksta. Među njima je i točna lokacija Platonova groba.

'Među najvažnijim novim informacijama možemo pročitati da je Platon pokopan u vrtu uređenom samo za njega u sklopu Akademije, pored takozvanog svetišta muza ili Museiona', objavili su članovi tima nakon otkrića.

Tekst također opisuje da je Platon bio prodan kao rob između 404. i 399. godine prije Krista, što je također novi podatak, jer se dosad smatralo da se to dogodilo dosta kasnije, 387. godine. Filodem opisuje i dijaloge među različitim osobama, u kojima se Platon potcjenjivački odnosi prema glazbenim i ritmičkim sposobnostima barbarskih glazbenika iz Trakije. 

(Tportal)