Jeste li znali
ZABORAVLJENI GENIJ BIO JE JEDAN OD NAJVEĆIH: Sanjao je Sarajevo, zaljubio se u Bosnu i Hercegovinu, a građane glavnog grada zadužio je za sva vremena
15. Okt. 20211
Bio je posvećen arhitekturi, ostavljajući iza sebe naslijeđe koje će trajati kroz generacije
Regija
07. Maj 2024 07. Maj 2024
0
Preminuo je jedan od najistaknutijih savremenih arhitekata Mustafa Musić, saopštila je Asocijacija srpskih arhitekata (ASA), prenosi N1 Srbija.
Musićev život, kako je saopćeno iz ASA, bio je posvećen arhitekturi, ostavljajući iza sebe naslijeđe koje će trajati kroz generacije. Musić je svojom predanošću i talentom, kako se ističe, uspio doseći vrhunce u arhitekturi.
„Njegovi projekti su ne samo definisali krajolik Beograda, već su i oblikovali način na koji razmišljamo o prostoru i ljepoti. Bio je vizionar čiji su radovi bili spoj funkcionalnosti, estetike i održivosti. Međutim, Musićeva ostavština nije samo u građevinama koje je stvorio. Bio je mentor mnogim mladim arhitektima, dijeleći svoje znanje i iskustvo s entuzijazmom“, navodi se u saopćenju ASA koje potpisuje arhitekta Slobodan Maldini.
Musićeva strast prema arhitekturi, dodaje Maldini, prenosila se na sve oko njega, inspirirajući nove generacije da sanjaju velike i stvaraju sa strašću.
„Ovo je fundamentalni pogled na svijet. Kaže da kada gradite jednu građevinu, ne možete to činiti izolovano, već svojim aktom morate popraviti svijet oko nje, i unutar nje, tako da u širem pogledu svijet na tom mjestu postane koherentniji i cjelovitiji; ta građevina koju podižete zauzima svoje mjesto u mreži prirode, onakva kakvom je vi načinite“, rekao je svojevremeno britanski arhitekta Kristofer Aleksander.
U svojim zrelim godinama, beogradski postmodernista, avangardni arhitekta Mustafa Musić i dalje je stajao u prvim redovima stvaralaca koji njeguju ideale Kristofera Aleksandera o potrebi da svojim djelima poprave svijet oko sebe, ističe Maldini.
Za svoju arhitektonsku djelatnost Mustafa Musić je rekao: „Smisao mog rada i eksperimentisanja u domenu arhitekture predstavlja odraz sazrele svijesti o potrebi vraćanja prostoru njegovih imanentnih osobina, bez kojih on prestaje da polaže pravo na atribut arhitektonski.“
Nema sumnje da su ovakav red i orijentacija, u dobroj mjeri reakcija na "dnevnu" arhitektonsku produkciju, koja svojom „konfekcijskom“ tehnologijom ostvaruje hiperprodukciju „prostorne pustoši“.
O stanju u arhitekturi izvan granica Srbije arhitekta Mustafa Musić je rekao: „Anonimna arhitektura dominira i u evropskom regionu. Mada, Evropa ima i odličnih zdanja koja su na svaki način posebna, autorska. A ta svakodnevna konfekcija se gradi od materijala i sklopova koje forsira industrija građevinskih materijala. Sve te kuće nalikuju jedna drugoj. Riječ je samo o varijacijama na temu. Sve se svodi na variranje elemenata koji su ponuđeni u katalozima građevinskih firmi. Tad se uloga arhitekte svodi više na izbor nego na kreaciju. Zapravo, kreacija postaje izbor.“
Mustafa Musić je idejni tvorac, suosnivač grupe MEČ njen član od 1980. godine. U njegovom stanu na beogradskom trgu Slavija održavani su sastanci grupe, pripremane izložbe, projekti, instalacije i akcije. Godine 1980. Musić predstavlja projekat rekonstrukcije trga Slavija u Beogradu, pod nazivom naziva „Slavija kroz moj prozor“. U ovom projektu vidi se jasno opredjeljenje Musića za arhitekturu postmodernizma i njen likovni rječnik. Najvećim i najpoznatijim beogradskim trgom dominira arhitektonska struktura koja je po svojoj sadržini dekomponovana. Ona gradi prostorni arhitektonski sistem koji se sastoji iz dijagonalno i pod uglom postavljenih arhitektonskih mikrourbanističkih elemenata po svojoj strukturi predstavljaju postmodernističkim jezikom oblikovane objekte.
U ranoj fazi bavljenja arhitekturom Musićev postmodernistički izraz oslanja se na tradiciju sovjetskih konstruktivista, ali je u suštini avangardan, jer predstavlja kritiku arhitekture onakve kakva je sadržana u modernističkom jeziku u to vreme vladajućeg u Srbiji. Istovremeno, njegova arhitektura prevazilazi lokalan karakter, što je u to vreme bila osnovna odlika stvaralaštva beogradskih arhitekata.
U Musićevoj arhitekturi nalaze se utjecaji američkog arhitekte postmoderniste Majkla Grejvsa u istoj meri u kojoj i El Lisickog, a na kraju i samog Le Korbizjea, u njegovim ranim fazama. U Musićevom arhitektonskom izrazu svojevrsni idejni uzor i mentor grupe „MEČ“ Bogdan Bogdanović 1981. godine pronalazi čak utjecaje Gudeje, vladara grada Lagaša u Južnoj Mesopotamiji iz perioda od oko 2144. do oko 2124. godine prije nove ere, koji je za vreme vladavine podigao čuveni Inanin hram.
„Opraštamo se od velikog umjetnika, čija će nas dela podsećati na njegovu veličinu i doprinos našoj arhitekturi. Neka njegova svjetlost i dalje sjaji kroz arhitekturu koju je stvorio, a sjećanje na njega neka nas uvijek podsjeća na snagu umjetnosti i stvaralaštva“, zaključuje Slobodan Maldini.
Svijet
AKCIJA SPAŠAVANJA IRANSKOG PREDSJEDNIKA: Oglasio se ministar unutrašnjih poslova, poznato šta je sa Raisijem?
Prije 36 min0
Hronika
IZ MUP-a TK ZA "SB": Težak udes kod Srebrenika, pet osoba povrijeđeno (FOTO)
Prije 43 min0
Šareni svijet
DANAS ZNAMO DA SU BILE UPRAVU: Mamine rečenice koje su nas dovodile do ludila kao djecu
Prije 51 min0
Svijet
KONTRADIKTORNE INFORMACIJE: Nešto se dogodilo sa helikoperom u kojem je bio iranski predsjednik
Prije 1h0
Regija
VUČIĆ OTKRIO O ČEMU JE PRIČAO S DODIKOM: Najavljuju katastrofalne posljedice za BiH
17. Maj 20248
Regija
VUČIĆ KIPTI OD BJESA: "Povećava se broj država koje će glasati za Rezoluciju!"
16. Maj 202431
Regija
VUČIĆ NAJAVIO PORAZ SRBIJE: "Ipak, za Rezoluciju neće glasati naši prijatelji Kina, Bahrein, Emirati, Slovačka, Mađarska, Kipar...!"
17. Maj 20248
Regija
NE ŠTEDE RIJEČI: Britanci preporučuju da se izbjegava jedan hrvatski grad za putovanja
17. Maj 20240
trenutak ...
Komentari - Ukupno 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.