„Rukovodioci koji su danas počeli dijeliti 'izjave uz prijeteće opaske' da je bolje da radnici potpišu odricanje 10 posto od plate, od sutra će biti javno objavljivana njihova imena. Biće vas sramota izaći na ulicu! Ovo se pogotovo odnosi na gradonačelnike/načelnike koje čekaju izbori!“, napisao je na svom Twitter profilu Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske. 

O čemu se zapravo radi?

Premijer Republike Srpske Radovan Višković je 26. marta pozvao sve zaposlene u javnom sektoru da se na dobrovoljnoj osnovi odreknu dijela plate, koji će biti uplaćen u Fond solidarnosti za saniranje šteta u privredi nastalih zbog epdemije korona virusa.

On je predložio da se radnici, koji imaju primanja do 1000 KM, odreknu pet posto neto plate, a za one koji imaju primanja preko 1000 KM da taj iznos bude 10 posto.

Višković je napomenuo da nije riječ o smanjenju plate, već isključivo o dobrovoljnom davanju zaposlenih u javnom sektoru. Svi koji se odluče da dio svoje plate preusmjere u Fond solidarnosti, treba da potpišu izjavu o tome.

Sudeći po onome što je objavio sindikalac Božo Marić, princip dobrovoljnosti je zamijenjen prisilom i pritiscima na zaposlene u javnom sektoru da se odreknu dijela svojih primanja.

Dobar dio javnosti u Republici Srpskoj skeptičan je prema Fondu solidarnosti, koji je formiran nakon poplava 2014. godine. Po osnovu solidarnog doprinosa od radnika, poslodavaca i penzionera u Fond solidarnosti prikupljene su desetine miliona maraka za pomoć nastradalom stanovništvu i sanaciju šteta, ali do dana današnjeg nadležni nisu zvanično objavili podatke gdje je i na koji način utrošen taj novac.

Činjenica je da je najmanji dio prikupljenog novca otišao onima koji su pretrpjeli najveće štete od poplava.

Osim toga, na snazi je odluka Ustavnog suda Republike Srpske 2016. godine, prema kojoj je bila nezakonita naplata solidarnog doprinosa za pomoć područjima i stanovništvu pogođenom poplavama.

Vlasti u Republici Srpskoj zato sada plasiraju priču o dobrovoljnoj solidarnosti, koja će, kako stvari stoje, biti prisilna. Republika Srpska grca u finansijskoj krizi, mada njeni zvaničnici tvrde drugačije.

„Budžet Republike Srpske je likvidan, prihodi i rashodi su trenutno pod kontrolom, sve obaveze se servisiraju redovno“, odgovorili su Žurnalu iz Ministarstva finansija RS. Oni priznaju da se zbog novonastale situacije u vezi sa virusom korona očekuje pad prihoda u narednom periodu, ali tvrde da penzije i plate budžetskih korisnika nisu upitne.

Milorad Dodik, koji je u vrijeme krize izazvane širenjem korona virusa, potpuno preuzeo odlučivanje u Republici Srpskoj, najavio je kako bi u Fond solidarnosti trebalo da se slije 500 miliona maraka. Čak i da prisile sve zaposlene koji su na budžetu da dio plata preusmjere u Fond, ta cifra se teško može dostići.

Zato će Republika Srpska nastaviti da se zadužuje. Poslovni portal "Capital" objavio je 30. marta da će se Republika Srpska zadužiti 300 miliona maraka novom emisijom obveznica na Banjalučkoj berzi, čijom realizacijom će prekršiti Odluku o dugoročnom zaduživanju.

Republika Srpska je limitirana na maksimalno godišnje zaduženje od 315 miliona KM, a od početka godine već je prodala obveznice vrijedne 35 miliona KM.

Da bi se digli svi krediti i RS dodatno zadužila, potrebno je donošenje odgovarajuće odluke u Narodnoj skupštini.

Zato je vlast u Republike Srpske odlučila da suspenduje rad Narodne skupštine, kako bi odluke o zaduženju mogla da donese predsjednica RS Željka Cvijanović, koja u uslovima vanrednog stanja ima ovlaštenja donošenja uredbi sa zakonskom snagom.