Iako u najvećem broju slučajeva od Covida-19 umiru stariji i već bolesni ljudi, pojavljuju se slučajevi u kojima od koronavirusa umiru mladi, potpuno zdravi ljudi, kao i medicinski radnici koji pomažu oboljelima, ali sami nemaju nikakvih simptoma.

U nekim slučajevima naknadno se otkrije da su neki od njih bolovali od bolesti za koje nisu znali, no ostaje značajan broj oboljelih od koronavirusa koji stradaju, a da za to nema nikakvog objašnjenja, piše Guardian.

Pojavilo se nekoliko znanstvenih teorija. Neki istraživači vjeruju da je ključna količina virusa koja uđe u organizam, a što je njihov broj veći ishod će biti lošiji po zdravlje.

Drugi tvrde kako je stvar u genetici, odnosno da su neki ljudi genetski naprosto podložniji novom virusu te im se lakše i brže proširi tijelom.

Tu teoriju zagovara i virolog Michael Skinner s Kraljevskog koledža u Londonu.

- Vrlo je moguće da neki od nas imaju specifičnu genetsku sliku koja je odgovorna za to da naše tijelo lošije reagira na ovaj koronavirus – kaže on.

U prilog toj tvrdnji virolozi podsjećaju na slično ponašanje kod virusa herpes simplex. Kod ljudi koji imaju mutaciju koja utječe na stanice TLR3, organizam se teže nosi sa zarazom.

Virologinja Alison Sinclair iz Sussexa vjeruje, pak, da je ključna količina virusa kojom se osoba zarazi.

- Naravno da osoba koja je primila veću dozu virusa brže razvije više virusnih stanica nego ona koja je primila manje. Još ne znamo kako to funkcionira kod Covida-19 - rekla je ona za Guardian.