Kultura
MANJINA KOJA JE SVE MANJA: "Karahasan je najviše čitan na njemačkom jezičkom području, a najmanje u vlastitoj zemlji"
01. Jun. 20230
Bosanskohercegovački pisac Dževad Karahasan ovogodišnji je dobitnik najprestižnijeg njemačkog književnog priznanja, Goetheove nagrade, koju dodjeljuje grad Frankfurt, rodni grad Johanna Wolfganga Goethea.
Kultura
09. Maj 2020 09. Maj 2020
0
Bosanskohercegovački pisac Dževad Karahasan ovogodišnji je dobitnik najprestižnijeg njemačkog književnog priznanja, Goetheove nagrade, koju dodjeljuje grad Frankfurt, rodni grad Johanna Wolfganga Goethea.
To priznanje dobio je uz ostalo zbog svoje uloge u izgradnji mostova između zemalja njemačkoga govornog područja i Bosne i Hercegovine te svoje posvećenosti razumijevanju evropskih naroda i zemalja, kaže se u obrazloženju.
- Njegovo opsežno djelo – romani, drame, eseji i teorijski spisi – posreduje između istoka i zapada, islama i kršćanstva”, dodaje se.
Glavna savjetnica za kulturu grada Frankfurta, književnica Ina Hartwig, tim povodom dodala je da je Karahasan veliki evropski pisac koji “ono što je strano čini bliskim”, a gradonačelnik Frankfurta Peter Feldmann da se “u vrijeme porasta nacionalizma u Evropi ovogodišnji dobitnik nagrade Dževad Karahasan zalaže za trajno nadilaženje granica, bilo da je riječ o politici ili kulturi.
Goetheova nagrada (Goethepreis der Stadt Frankfurt) dodjeljuje se svake treće godine (do 1955. bila je dodjeljivana svake godine), a među njenim dobitnicima bile su mnoge vodeće intelektualne i književne figure poput Sigmunda Freuda, Hermana Hessea, Thomasa Manna... Uz Goetheovu medalju laureat dobiva i 50.000 eura, a svečanost dodjele održava se na godišnjicu Goetheova rođenja 28. avgusta..
Dževad Karahasan rođen je Tomislavgradu 1953. godine. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1976., a doktorirao 1986. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu tezom o dramaturškim modelima u glembajevskom ciklusu Miroslava Krleže. Radio je kao dramaturg, profesor na Akademiji scenskih umjetnosti i na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, te predavao na Univerzitetu u Göttingenu. Uz ostalo autor je romana “Istočni diwan” (1989), “Šahrijarov prsten” (1994) i “Sara i Serafina” (1999), romaneskne trilogije posvećene Omaru Hajamu “Što pepeo priča” (2015), zbirki priča “Kraljevske legende” (1980), “Kuća za umorne” (1993) i “Izvještaji iz tamnog vilajeta” (2007), drama “Kralju ipak ne sviđa se gluma” (1986) i “Misionari” (1989) te više teatroloških naslova. Posebnu su pažnju izazvale i njegove knjige eseja “O jeziku i strahu” (1987), “Dnevnik selidbe” (1993), “Dosadna razmatranja” (1997) i “Dnevnik melankolije” (2004).
Kultura
MANJINA KOJA JE SVE MANJA: "Karahasan je najviše čitan na njemačkom jezičkom području, a najmanje u vlastitoj zemlji"
01. Jun. 20230
Kultura
JEDAN OD NAJZNAČAJNIJIH EVROPSKIH AUTORA: Upis u online knjigu žalosti i sjećanja na književnika Dževada Karahasana
27. Maj 20231
Vijesti
"SB" ZABILJEŽILA; POSLJEDNJI ISPRAĆAJ VELIKOG KNJIŽEVNIKA: Klanjana dženaza Dževadu Karahasanu (FOTO)
26. Maj 20230
Kultura
OPROŠTAJ OD AKADEMIKA KARAHASANA NA ANUBiH: Pripadao je kategoriji vrhunskih mislilaca, spajajući istok i zapad (FOTO)
26. Maj 20230
Kultura
PRIČA O JEDNOJ PORODICI: Premijera predstave "Još uvijek smo živi" 4. maja na sceni SARTR-a
Prije 19 min0
Društvo
BiH NAZADOVALA PO PITANJU SLOBODA I OSNOVNIH LJUDSKIH PRAVA: Od mogućih 100 bodova dobila 36
Prije 21 min0
Sport
SERGEJ BARBAREZ IMA JASAN PLAN: Je li vrijeme za nove Zmajeve bez Džeke i Pjanića...
Prije 44 min0
Vijesti
OPASNO ILI NE: Šta se krije iza priča o sukobu u Bosni i Hercegovini?
Prije 45 min0
Kultura
GORAN BOGDAN O FILMU PO ISTINITOM DOGAĐAJU: "To je nešto strašno, ledi krv u žilama"
26. Apr. 20240
Kultura
BILO JE VRIJEME DA SE DRŽAVA POBRINE: Prekinuta višedecenijska agonija institucija kulture BiH
27. Apr. 20240
Kultura
TREĆI SLUČAJ U ISTOM MJESECU: Devastirana nekropola stećaka kod Breze
26. Apr. 20240
Kultura
KNJIGA "BOŠNJACI" JASMINA MUJANOVIĆA: Rađanje bosanskog političkog jezika
26. Apr. 20240
trenutak ...
Komentari - Ukupno 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.