Sve je trajalo mjesecima, nakon što je Kolegij Doma naroda BiH, čiji je Čović član, 7. marta 2019. usvojio zaključak kojim od Sekretarijata Zajedničke službe PS BiH traži da provede „internu, cjelovitu i svrsishodnu istragu“ o tome na koji način i koje osobe su interni dokumet koji se tiču prava čiji je zakonski korisnik Čović, dali medijima.

Kolegijum u sastavu Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Nikola Špirić smatra da je to urađeno suprotno Zakonu o slobodi pristupa informacijama BiH, te su, na neki način, naložili lov na novinarske izvore u PS BiH.

Prvo je praćenjem toka dokumenta utvrđeno ko je od zaposlenih imao uvid u njega, a na spisku se našlo nekoliko desetina imena sekretara, savjetnika u kabinetima, stručnih savjetnika, kurira i ostalih zaposlnih u parlametarnim službama. Svi su se izjasnili da nisu medijima proslijedili sporni dokument.

Sekretar Zajedničke službe Kenan Vehabović naveo je da se njegov kabinet „već duži vremenski period bori sa ovakvim i sličnim aktima samovoljnog neovlaštenog kontaktiranja medija i novinara“ od strane zaposlenih, zbog čega su uvedene restrikcije po pitanju elektronske dostupnosti aktima unutar PS BiH, piše Srpskainfo.

U ovim dokumentima se ne navodi koji su konkretno podaci o Čoviću „procurili“ osim što se u jednom dijelu govori o reprezentaciji. Međutim, baš u to vrijeme mediji su objavili da je Dragan Čović, nakon što je postao delegat u Domu naroda BiH, prvi zatražio naknadu za troškove smještaja, odvojenog života i blok za reprezentaciju (hranu i piće).

Kada je riječ o troškovima za odvojeni život, Čoviću je trebalo pripasti oko 270 KM, s obzirom na udaljenost prebivališta od mjesta rada. On je u svom zahtjevu naveo da ta udaljenost iznosi 130 kilometara, a riječ je o relaciji Mostar – Sarajevo, te 500 KM mjesečno za plaćanje smještaja.