Zamjenik generalnog revizora Ureda za reviziju institucija BiH Ranko Krsman napomenuo je u obraćanju na sjednici Komisije da su revidirane 74 državne institucije. Za četiri institucije dato je mišljenje s rezervom sa skretanjem pažnje, dok su dvije institucije dobile mišljenje s rezervom.

Pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje dobilo je 55 institucija, dok je 12 institucija dobilo čisto pozitivno mišljenje. U jednom slučaju Ured za reviziju se suzdržao od davanja mišljenja.

Kroz pojedinačne izvještaje revizije za 2018. godinu institucijama BiH Ured za reviziju dao je 489 preporuka, dok su u izvještajima o reviziji za 2017. godinu date 573 preporuke. Provjerom stepena realizacije preporuka kod pojedinačnih institucija BiH konstatirano je da je oko 60 posto preporuka realizirano ili je njihova realizacija u toku iz 2017. godine.

Analizom implementacije preporuka iz Izvještaja o izvršenju budžeta institucija BiH za 2017. godinu, konstatirano je da je, od ukupno 49 datih preporuka, devet preporuka realizirano, 12 je u toku realizacije, 27 preporuka nije realizirano, dok za jednu preporuku nije bilo moguće dati ocjenu realizacije.

Značajan broj preporuka iz Izvještaja o glavnim nalazima i preporukama iz ranijih godina nije realiziran i one se ponavljaju iz godine u godinu, upozoreno je iz Ureda za reviziju BiH.

Riječ je o preporukama pretežno sistemske prirode, kao što su pitanje tehničkog mandata, upošljavanja, javnih nabavki, višegodišnjih kapitalnih ulaganja, ugovora o djelu, državne imovine, popisa te IT sistema, napominje Krsman.

- Provedbom datih sistemskih preporuka došlo bi se do poboljšanja općeg ambijenta u kojem funkcioniraju bh. institucije, što bi trebalo imati direktan utjecaj na racionalnije i odgovornije postupanje s javnim sredstvima te povećanje stepena vladavine prava, transparentnosti i efikasnosti u radu institucija BiH - smatraju u Uredu za reviziju.

Kod realizacije preporuka nastavlja se praksa da se uglavnom provode jednostavnije preporuke koje institucije mogu provesti samostalno, dok je realizacija preporuka koje zahtijevaju djelovanje i angažman više institucija i sistemski pristup rješavanju uočenih problema i dalje nedostatna.

Istaknuto je da Ured za reviziju ne može biti zadovoljan formalnim izvještajima o realizaciji svojih preporuka, što je, smatraju, pitanje od posebne važnosti, jer Parlamentarna skupština kroz zaključke nadležnih komisija i svojih domova, a koji se zasnivaju na preporukama Ureda za reviziju, obavezuje institucije vlasti upravo da se postigne krajnji cilj izvještaja o reviziji - unapređenje upravljanja javnim finansijama te transparentno i racionalno trošenju budžetskih sredstava.

Skrenuli su pažnju na to da se i ove godine kasnilo s usvajanjem Globalnog okvira fiskalnog bilansa i politika u BiH, što je prouzrokovalo i kašnjenje usvajanja Dokumenta okvirnog budžeta BiH za period 2018. - 2020. godina, kao i Zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2018. godinu, koji je usvojen 25. januara 2018. godine.

S obzirom na to da Zakon o budžetu institucija BiH nije blagovremeno usvojen, Vijeće ministara BiH je 28. decembra 2017. godine donijelo Odluku o privremenom finansiranju institucija BiH za period januar - mart 2018. godine.

Ured za reviziju ukazivao je i ranijim izvještajima na kašnjenje u procedurama usvajanja budžeta, zbog čega ističu da je potrebno da Parlamentarna skupština BiH, ovisno o nadležnosti institucija BiH, insistira na realizaciji zadataka u utvrđenim rokovima, čime bi se na viši nivo podigao stepen ozbiljnosti i odgovornosti s kojim institucije pristupaju realizaciji sistemskih preporuka.

Iz Ureda za reviziju ponovo je, između ostalog, ukazano na dugogodišnje nepostupanje po odlukama Ustavnog suda BiH iako su one konačne i obavezujuće, a njihovo neizvršenje predstavlja krivično djelo, a to kao posljedicu ima brojne sudske sporove koji potencijalno mogu imati negativne finansijske efekte po budžet.

Predsjedavajući Komisije Predrag Kožul (Hrvatska demokratska zajednica - HDZ) ocijenio je da je sazrelo vrijeme za izmjene Zakona o reviziji, naglašavajući da nema negativnih izvještaja, za razliku od entitetskih institucija, i relativno je mali broj onih institucija koje su dobile mišljenje s rezervom.

Podsjetio je da se za dvije ili tri institucije ponavljaju mišljenja s rezervom, ali je dodao da bi zakonski okvir stoga trebalo urediti da se ne revidiraju svake godine svih 74 institucije s obzirom na to da su neke od njih sa petnaestak zaposlenih i imaju malo finansijska sredstva.

Naglasio je da je u proceduri izbor glavnog revizora te je izrazio nadu da će se to završiti brzo, a potom će, najavljuje, kao predsjedavajući Komisije, uputiti takvu inicijativu u parlamentarnu proceduru i to, najvjerovatnije, u posljednjem kvartalu ove godine.

Članovi Komisije razmatrali su pojedinačno izvještaje za šest bh. institucija koje su dobile mišljenje s rezervom sa skretanjem pažnje i mišljenje s rezervom, a u pitanju su ministarstva vanjskih poslova i odbrane BiH, Služba za poslove sa strancima BiH, Institut za akreditiranje BiH, Direkcija za evropske integracije BiH i Jedinica za realizaciju projekta izgradnje Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH.

Kako je rečeno, za jednu od narednih sjednica Komisije bit će pripremljeno mišljenje nakon saslušanja u Komisiji, a bit će zatražen i izvještaj Agencije za državnu službu o problemu internog premještaja i zapošljavanja s rezervne liste.

(SB/Fena)