Za vrijeme Al Sabaha, koji je umro protekle sedmice u 91. godini, Kuvajt je uspješno manevrirao kroz jednu od najburnijih decenija na Bliskom istoku, uključujući i drugu polovicu rata u Iraku, uspon terorističke organizacije Islamske države i suparništvo između Saudijske Arabije i Irana.

Međutim, zbog restrikcija usljed pandemije koronavirusa, jedini arapski čelnik na njegovom ukopu bio je katarski emir Tamim bin Hamam al Thani, čija se zemlja suočila s regionalnom izolacijom od Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata zbog svoje povezanosti s Iranom.

Za mnoge je šeik Sabah bio pozitivna snaga u regiji.

"Dugo će ga pamtiti svi koji rade na regionalnoj stabilnosti, razumijevanju među narodima i vjerama...", navodi se, između ostalog, u izjavi britanske kraljice Elizabete II.

Godine 2017., Kuvajt je, zahvaljujući njemu, bio glavni posrednik kada su Saudijska Arabija i njezini arapski saveznici pokušali diplomatski izolirati Katar. Pored toga, uspostavio je Državu Kuvajt kao neutralnog posrednika u oružanim sukobima tako što je bio domaćin mirovnih pregovora UN-a za jemenski sukob.

Šeik Sabah je, također, unaprijedio humanitarne napore u regiji. Jednom prilikom je ponudio sirijskim izbjeglicama humanitarnu pomoć u iznosu od 300 miliona dolara (255 miliona eura), što je najveća svota među zemljama članicama Vijeća za zaljevsku saradnju arapskih država (GCC).

"Agenda Kuvajta je mir", rekao je 2017. godine glavni sekretar UN-a Antonio Guterres.

"Pozitivna neutralnost"

S obzirom na njegov regionalni i međunarodni status, nasljednik Al Sabaha, emir šeik Nawaf al Ahmad al Sabah, ima težak zadatak - i on to zna.

"Naša draga nacija danas se suočava s teškim situacijama i opasnim izazovima koji se mogu svladati [...] zbijanjem redova i napornim zajedničkim radom", rekao je šeik Nawaf u obraćanju Nacionalnoj skupštini.

Ali, stručnjaci se u velikoj mjeri slažu da Nawafu, koji je imao nekoliko ministarskih mandata, uključujući unutrašnje poslove i odbranu, nedostaje iskustvo da unaprijedi "pozitivnu neutralnost" zemlje koja već dugo usmjerava njezinu vanjsku politiku.

"Pokojni šeik Sabah, bilo kao ministar vanjskih poslova ili emir zemlje, obavezao se da će izbjegavati miješanje u unutrašnje stvari drugih zemalja, preuzimajući ulogu posredovanja i pozitivne neutralnosti", izjavio je za DW na arapskom jeziku Ghanim al Najjar, profesor političkih nauka s Kuvajtskog univerziteta.

Politički i diplomatski napori šeika Sabaha uživali su podršku naroda, dodao je Al Najjar, napomenuvši da nema dovoljno želje da šeik Nawaf promijeni kurs, čak i kad bi on to želio.

Normalizacija odnosa s Izraelom?

Novi emir Nawaf al Ahmad

Al Najjar je, također, odbacio ideju da će šeik Nawaf, koji ima 83 godine, svog sina, princa Nawafa al Ahmada imenovati za prestolonasljednika.

"U modernoj historiji Kuvajta nije se dogodilo da prestolonasljednik bude postavljen bez konsultacija i bez poštivanja ustava zemlje", rekao je Al Najjar. "U zemlji se rijetko događaju tako iznenadni događaji kada je u pitanju prijenos vlasti", dodao je.

Ali, Al Najjar je primijetio da će sljedeći emir Kuvajta vjerovatno biti dio mlađe generacije i kao takav vjerovatno će usmjeravati zemlju prema novoj eri, koja bi mogla uključivati ​​normalizaciju odnosa s Izraelom.

Sjedinjene Američke Države, koje su najveći kuvajtski sigurnosni jamac i dugogodišnji saveznik, nisu skrivale svoje planove da utječu na to da arapske države uspostave bolje odnose s Izraelom. Prošlog mjeseca, UAE i Bahrein popustili su američkom pritisku i potpisali sporazum s Izraelom o proširenju diplomatskih odnosa, uključujući i uspostavu trgovinskih i naučnih veza.

Trump je prošlog mjeseca novinarima izjavio da je Kuvajt vrlo zadovoljan što je potpisan takav sporazum s prve dvije zemlje u regiji i da misli „da će na kraju Kuvajt vrlo brzo postati dio toga".

(DW)