SPEKTAKL U NAJAVI: Komesar za proširenje EU predstavio investicijski plan za zapadni Balkan; MILIJARDE su u pitanju

Komesar za susjedstvo i proširenje Evropske unije Oliver Varhelyi danas je zastupnicima u inostranstvu predstavio paket za proširenje 2020. i Ekonomski i investicijski plan za zapadni Balkan.

  • Politika

  • 06. Okt. 2020  06. Okt. 2020

  • 0

- Za ovu komisiju zapadni Balkan bio je i jeste naš prioritet od prvog dana u uredu i mi smo uvjereni da budućnost leži u Evropskoj uniji za sve njegove zemlje. Ovo je i naš strateški interes, ne samo strateški interes regije, i radit ćemo dalje da ih približimo nama.

Kada je u pitanju zapadni Balkan, Varhelyi je naglasio da je Evropska unija prema ovoj regiji imala tri ključna cilja.

- Prva je bila obnoviti proces proširenja, druga je bila otvoriti pregovore između Albanije i Sjeverne Makedonije, a treća je bila obezbijediti ekonomski oporavak u regiji. Drago mi je da kažem da ono što ću predstaviti danas predstavlja treći, jer su prva dva već ostvarena.

Pandemija Covida-19, prema riječima Varhelyija, dodatno je potvrdila da će upravo dio koji se tiče ekonomske pomoći biti najvažniji dio strategije.

- Zapadni Balkan značajno zaostaje u ekonomskom razvoju za Evropskom unijom, njegov BDP po glavi stavnovnika je manji od 50 posto prosjeka EU i naš je izazov kako omogućiti ovoj regiji da se zatvori ta razlika kako bi BiH bila kompatibilnija s Evropskom unijom i uspostavila uspješnu tržišnu ekonomiju - naveo je Varhelyi.

Zbog ovoga Varhelyi ističe da je pripremljen ekonomski i investicioni plan za regiju zapadnog Balkana.

- Komisija predlaže da se mobilizira do 9 milijardi eura, u okviru IPA 3 fonda za period od 2022. do 2027. kako bismo povećali kapacitete ove regije da se približi EU.

No, Varhelyi ističe kako je cilj i pružiti dodatni podsticaj za ekonomski razvoj kako bi se u ovo područja mogle privući dodatne investicije u vrijednosti do 20 milijardi eura.

- U poređenju s našim planom, spomenut ću vam samo da je BDP kompletnog regiona oko 100 milijardi eura - naglašava Varhelyi.

On tvrdi da bi, prema ovim procjenama, ove investicije trebale obezbijediti rast od najmanje 3,6 posto BDP-a, a da bi plan mogao mobilizirati i sredstva u iznosu od 30 posto BDP-a kompletne regije.

Komesar naglašava da je investicioni plan usmjeren na ključna područja od krucijalne važnosti koja su u stanju omogućiti rast i zaposlenje brzo i na održivom nivou.  

Varhelyi je istaknuo da je prvi cilj uložiti u infrastrukturu i transport, što u prvom redu podrazumijeva gradnju autoputeva. Cilj je povezati glavne gradove zapadnog Balkana. Drugi cilj je uložiti u obnovljive izvore energije koji bi trebalo da zamijene ugalj kao način dobijanja energije. Treći cilj je investirati u zaštitu prirodne sredine, četvrti u razvoj digitalnih tehnologija. Privatni sektor i ljudski kapital sa posebnim naglaskom na mlade koji napuštaju regiju je peti cilj ovog investicionog plana.

Komisija svake godine donosi svoj „paket za proširenje”, skup dokumenata koji objašnjavaju njezinu politiku proširenja EU. Paket uključuje komunikaciju o proširenju, koja utvrđuje put naprijed zemljama koje teže ulasku u EU. Sadrži i izvještaje  u kojima Komisija predstavlja detaljnu procjenu napretka svakog kandidata i potencijalnog kandidata u ispunjavanju kriterija za članstvo.

Ekonomski i investicijski plan se usredotočuje na vodeća područja i projekte koji će direktno stvoriti dugoročni rast i radna mjesta, kao i atraktivnu investicijsku klimu na zapadnom Balkanu.

Pozadina

Uprkos očekivanjima, Evropsko vijeće se tek u martu 2020. godine složilo oko otvaranja pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom nakon što je Komisija objavila revidiranu metodologiju proširenja. Cilj ove metodologije je učiniti pregovore o pristupanju EU učinkovitijim i učiniti proces vjerodostojnijim.

Crna Gora započela je pristupne pregovore 2012. godine, a Srbija 2014. godine, dok su Bosna i Hercegovina i Kosovo potencijalni kandidati.

Pregovori s Turskom započeli su 2005. godine, ali otkako se zemlja povlači u područjima demokratije, vladavine prava i temeljnih prava, Vijeće za opće poslove u junu 2018. odlučilo je zamrznuti pristupne pregovore s Turskom.

Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) glavni je instrument finansiranja koji EU koristi za potporu reformama u 'zemljama proširenja'. Treća generacija ovog instrumenta finansiranja trenutno se pregovara između suzakonodavaca.

(SB/Vijesti.ba)

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...