U ovom trenutku 34 vakcine su u prvoj fazi ispitivanja, 14 u drugoj u kojoj se ispituje njegova sigurnost, a u trećoj je trenutno 11 cjepiva od kojih su ispitivanja za neke završena i sad se čekaju "sređivanja" podataka kako bi se moglo krenuti u zadnju fazu, odnosno proces odobravanja. Sigurno je da odobrenje regulatornih tijela u SAD-u ili Europi neće dobiti vakcinu koja nema više od 60 posto uspješnosti. Istina, šest vakcina, i to neka ruska i kineska, dobila su tzv. rano odobrenje za upotrebu, ali bez rezultata treće faze ispitivanja, što stručnjaci smatraju nenaučnim pristupom, pa te vakcine nisu "izašle" iz zemalja u kojima su proizvedena.

No, svijet najviše očekuje od dvije tzv. glasničke vakcine bazirane na biotehnologiji, i to kompanije Moderna te onog kojeg zajednički razvijaju njemački BioNTech, američki Pfizer i kineska Fosun Pharma, zatim vakcina kompanije AstraZenece u saradnji sa Univerzitetom u Oxfordu, kao i Johnson & Johnsona. Vjeruje se da bi neka od njih uskoro mogla dobiti odobrenje američke Agencije za hranu i lijekove te europske EMA-e.

Europska komisija već je ranije dogovorila isporuku vakcine sa šest kompanija, a jedno od njih je i AstraZeneca koja bi trebala osigurati najmanje 300 miliona doza za zemlje EU. 

Vakcina u 3. fazi ispitivanja za koja se očekuje da bi uskoro mogla u proceduru odobravanja pred regulatornim tijelima:

1. Moderna (mRNA)

Radi se o tzv. glasničkoj vakcini baziranoj na genetskom inženjeringu koje 'tjera' organizam na proizvodnju antitijela. U ovom se trenutku prate ishodi vakcinisanja 30.000 dobrovoljaca od kojih je 7000 bilo starije od 65 godina te moguće nuspojave nakon vakcinisanja. Ako rezultati budu zadovoljili kriterije FDA, Moderna bi mogla tražiti odobrenje za hitne slučajeve do kraja 2020.

2. BioNTech, Pfizer, Fosun Pharma

Također je riječ o glasničkom biotehnološkoj vakcini. U septembru je dr. Albert Bourla, izvršni direktor Pfizera, rekao da će ispitivanje iz 3. faze dati dovoljno rezultata već u oktobru. No, ipak se još uvijek čekaju dodatni rezultati o uspješnosti vakcine.

3. AstraZeneca i Univerzitet Oxford

Razvili su vakcinu baziranu na adenovirusu čimpanze nazvanom ChAdOx1. Pokazalo se da je ta vakcina štitila životinje od bolesti.

U ispitivanju prve i druge faze nisu otkrivene ozbiljne nuspojave, a vakcina je podigla antitijela protiv korone. Napredovanje u registraciji ovog cjepiva nakratko je zaustavila nuspojava kod jednog dobrovoljca, ali istraživanje je nastavljeno.

4. Johnson & Johnson

Prije deset godina istraživači iz Beth Israel Deaconess Medical Centra u Bostonu razvili su metodu za izradu vakcine od virusa nazvanog adenovirus 26, ili skraćeno Ad26.  U Johnson & Johnsonu razvili su vakcine protiv ebole i drugih bolesti s Ad26, a sada su na istom principu razvili vakcinu za koronavirus. U toku je 3. faza ispitivanja.

5. Novavax

Američka kompanija Novavax iz Marylanda temelji svoje vakcine na prefuzijskom proteinu izrađenom pomoću tehnologije nanočestica. U septembru su krenuli s 3. fazom ispitivanja. No, po svemu sudeći ona neće biti završena prije prvog tromjesečja iduće godine.

(SB / Jutarnji list)