Podjele su u organizaciji tolike da su sredinom ove sedmice izazvale snažni rast cijena jer članice nisu uspjele postići kompromis. U jednom je trenutku internacionalni benchmark Brent dosegao 77,84 dolara za barel, tj. najvišu razinu još od 2018. godine.

Ključni razlog napetosti u tome je što Ujedinjeni Arapski Emirati traže redefiniranje produkcijskih kvota koje su dogovorene u martu, tj. traže povećanje svog udjela, piše "Jutarnji list".

Ujedinjeni Arapski Emirati uložili su milijarde dolara u povećanje proizvodnih kapaciteta te sada tvrde kako način izračuna udjela u ukupnoj isporuci nafte ne odgovara njihovim novim proizvodnim kapacitetima. Poručuju kako će se držati dogovora, ali samo do marta 2022. godine kad istječe međusobni ugovor koji su potpisali.

Njihov saveznik Saudijska Arabija želi, pak, produžiti dogovor do kraja sljedeće godine kako bi osigurala višu razinu transparentnosti tržišta. Drugim članicama ne odgovara redefiniranje udjela Ujedinjenih Arapskih Emirata jer će to utjecati na njihove isporuke. Rusija, primjerice, nije članica OPEC-a, ali je kooperativna te im sigurno neće odgovarati možebitni pad njihovih isporuka zbog promjene postojećeg dogovora u OPEC-u.

U pozadini nervoze jest i želja da svi strelovito nadoknade propušteno u pandemijskoj 2020. godini, za što postoje lijepe šanse jer bankarski prognozeri procjenjuju kako je 80 dolara za barel sasvim moguća realna cijena, iako bi to bilo 50 posto više nego u januaru.