- Valentin Inzko, koji se u dvanaest godina provedenih na funkciji visokog predstavnika rijetko isticao u prvi plan i, barem prema pritužbama iz Bosne, ponekad nije bio ni pretjerano prisutan u Sarajevu, nekoliko dana prije kraja mandata još jednom je izvukao navodno najoštrije oružje koje mu je dostupno. Primijenio je “bonske ovlasti” – piše “Frankfurter Allgemeine Zeitung” o odluci odlazećeg visokog predstavnika Valentina Inzka da nemetne Zakon o zabrani negiranja genocida, prenosi “Deutche Welle”.

U tekstu pod naslovom "Poklon visokog predstavnika na odlasku" FAZ piše da se Inzko ne mora baviti provedbom ovog zakona.

Suzdržana reakcija

- To će biti zadatak njegovog nasljednika, bivšeg njemačkog ministra poljoprivrede Christiana Schmidta. Bit će interesantno pratiti kako će Schmidt postupati sa poklonom koji mu na odlasku ostavlja njegov prethodnik – piše FAZ.

Problemom implementacije ovog zakona FAZ se bavi i u komentaru u kojem, između ostalog, piše:

- Nema se šta reći protiv ove dobre namjere. To da je 1995. godine u Srebrenici, gdje su srpske trupe ubile više od 7.000 Bošnjaka, bio genocid je dokazano. Umanjivanje ovog genocida od srpskih političara je nepodnošljivo – piše FAZ i nastavlja: "Sada se postavlja pitanje kako će on biti implementiran."

- Suzdržana reakcija američke Ambasade u Sarajevu mogla bi biti pokazatelj da se ovo pitanje postavlja i u Washingtonu. O Inzkovom dekretu se samo kaže da je to “polazna tačka” za “konkretnu raspravu” o “praktičnoj provedbi”. Britanska i njemačka ambasada su djelomično poslale poruke s istim riječima, naravno ne bez savjetovanja sa svojim glavnim gradovima – piše FAZ.

- Da li će bosanski Zakon o negiranju genocida moći biti proveden i da li će doprinijeti pomirenju ili će prije zaoštriti frontove je u svakom slučaju otvoreno pitanja - zaključuje FAZ.

Ko negira genocid, bit će kažnjen

- Tokom svog dvanaestogodišnjeg mandata na funkciji visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, činilo se da austrijski diplomat Valentin Inzko svoj glavni zadatak vidi u pisanju izvještaja u redovnim intervalima u kojima je izražavao duboku zabrinutost zbog situacije na Balkanu – i onda je sve ostajalo na tome – piše “Neue Zuercher Zeitung” o Inzkovoj odluci da nametne Zakon o zabrani negiranja genocida.

- Cijeli tekst je neutralno formuliran. Ipak, on je primarno u vezi sa stalnim odbijanjem najmoćnijeg srpskog političara u BiH Milorada Dodika da masakr u Srebrenici prizna kao genocid. U julu 1995. u roku od nekoliko dana srpske snage su ubile gotovo sve muškarce Bošnjake u ovom istočnobosanskom gradu. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je već 2001. godine presudio da je riječ o genocidu. Ipak, njegova kvalifikacija je i dalje političko pitanje – piše NZZ.

List navodi da je u BiH u prošlosti stalno bilo pokušaja da se negiranje genocida proglasi kažnjivim, ali da su svi oni propali, između ostalog zbog Dodikovog protivljenja.

- Kritika zbog nedostatka demokratske legitimnosti Inzkove odluke ipak ima određeno opravdanje – ocjenjuje NZZ.

- Ured visokog predstavnika, stranog diplomate, koji nije izabran na izborima, koji bdije nad demokratskim razvojem zemlje, je problematičan. Uz srpsku i hrvatsku stranu, koje odavno kritiziraju Ured, dvije i pol decenije nakon Daytona, i bošnjački političari dovode u pitanje razlog njegovog postojanja – piše NZZ.