Politika
OGORČENOST U SRBIJI NAKON PRESUDE STANIŠIĆU I SIMATOVIĆU: „Termin UZP izmišljen je kako bi Milošević mogao biti optužen i osuđen. To je najveća podvala..."
01. Jun. 202317
Tužilaštvo posjeduje arhivu koja sadrži devet miliona stranica dokumenata, fotografija, videozapisa i drugog dokaznog materijala. Očuvanje i omogućavanje pristupa arhivama MKSJ/Mehanizma je suštinska komponenta mandata Mehanizma.
Društvo
09. Nov. 2021 09. Nov. 2021
0
"Potrebno je učiniti više da pravda za žrtve bude zadovoljena. U bivšoj Jugoslaviji postoji više od 4.000 osoba koje još treba istražiti i procesuirati. Mnogi osumnjičeni za zločine u Bosni i Hercegovini su našli utočište u Srbiji i Hrvatskoj. Pozivamo tužioce da ulože napore da ti predmeti budu prebačeni u ove zemlje, a Bosna i Hercegovina treba da pruži dokaze i drugu pomoć", izjavio je glavni tužilac Haškog suda Serge Brammertz.
Za Preporod.info on govori o završenom procesu Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) kada je riječ o presudama za ratne zločine s područja bivše Jugoslavije, osvrnuvši se i na najvažnije presude koje je Hag donio kada je riječ o zločincima koji su osuđeni za zlodjela na tlu Bosne i Hercegovine.
Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) je izricanjem presude Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću završio procesuiranje ratnih zločina počinjenih na području bivše Jugoslavije. Šta će biti s predmetima i dokazima koji su korišteni pred ovim sudom?
Želim da naglasim da, iako je ovo bilo posljednje prvostepeno suđenje koje se odnosilo na bivšu Jugoslaviju održano u Hagu, ono još nije konačno, jer su se obje strane žalile na odluku. Bez obzira na to, postoje hiljade osumnjičenih za ratne zločine širom zemalja u regionu koji još treba da budu procesuirani, a dokazi koji se koriste pred MKSJ/Mehanizmom već su dio naše podrške i pomoći domaćim kolegama. Tužilaštvo posjeduje arhivu koja sadrži devet miliona stranica dokumenata, fotografija, videozapisa i drugog dokaznog materijala. Očuvanje i omogućavanje pristupa arhivama MKSJ/Mehanizma je suštinska komponenta mandata Mehanizma.
Posljednje godine postojanja i rada Haga i Mehanizma obilježile su presude Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću. Tužilaštvo se žalilo na prvostepenu presudu, posebno kada je riječ o genocidu u još šest općina? Na čemu se ta žalba zasnivala? Možete li se osvrnuti na sadržaj žalbe?
I Karadžić i Mladić osuđeni su za niz teških ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti počinjenih tokom etničkog čišćenja u Bosni i Hercegovini 1992. godine. Ovo je već bilo važno dostignuće za Tužilaštvo. U žalbenom postupku Tužilaštvo je tražilo da se i ovaj obrazac zločina prizna kao genocid. Tvrdili smo da su zločini etničkog čišćenja iz 1992. godine u skladu s definicijom genocida, jer su počinjeni s namjerom da se unište bosanski muslimani kao takva grupa, u cijelosti ili djelimično. Nismo izveli nikakve dodatne dokaze, već smo svoju žalbu bazirali na dokazima koji su već prihvaćeni na suđenju i na zaključcima samog Pretresnog vijeća.
Kakvog ste Vi stava, je li za žrtve pravda zadovoljena presudama u ovom sudu? Nije se sudilo Željku Ražnjataviću Arkanu, prije presude umro je i Slobodan Milošević, presudu je “izbjegao” i Slobodan Praljak…
Tokom godina rada u Tribunalu sreo sam se s mnogim žrtvama i shvatio sam koliko im je pravda važna. Pravda im nikada neće vratiti njihove voljene, ali može ublažiti bol s kojom moraju živjeti. Ono čega se najviše sjećam iz naših razgovora je kada su mi rekli da je pravda važna za sadašnjost i budućnost. Dakle, iako su neki od najvećih počinitelja zločina umrli prije pravosnažne presude, i dalje vjerujem da je moja kancelarija postigla mnogo.
Ne treba zaboraviti ni doživotne kazne za dva najveća zločinca – Karadžića i Mladića. Međutim, naš posao se ovdje ne završava. Svjesni smo da je potrebno učiniti više da se pravda zadovolji za žrtve. U bivšoj Jugoslaviji postoji više od 4.000 osoba koje još treba istražiti i procesuirati. Nastavljamo s pružanjem pomoći nacionalnim sudovima za ratne zločine, jer još uvijek ima mnogo osumnjičenih koje treba procesuirati.
Bili ste nedavno u posjeti Beogradu, sastali ste se s predsjednikom Srbije, gospodinom Aleksandrom Vučićem. Kako ocjenjujete dosadašnju saradnju Srbije s Mehanizmom? Možete li se osvrnuti na regionalnu pravosudnu saradnju u postupcima za ratne zločine i primjeni nacionalne strategije za kažnjavanje ratnih zločina?
Na sastanku s predsjednikom Vučićem razgovarali smo o mogućnostima unapređenja regionalne saradnje u pogledu podizanja optužnica za ratne zločine koje bi mogle pomoći pomirenju u regionu. Kada je u pitanju regionalna saradnja, razgovarali smo o transparentnoj razmjeni optužnica za ratne zločine između Bosne i Hercegovine i Srbije. Također smo razgovarali o tome da će razmjena informacija o istragama biti korak u tom pravcu i drago mi je da je već održan prvi sastanak između tužilaštava.
Svjesni smo činjenice da su neki od počinilaca ratnih zločina našli utočište u susjednim zemljama i vrlo je teško raditi na tim slučajevima bez sporazuma o ekstradiciji. Kao što znate, u svim zemljama regiona zabranjeno je izručenje sopstvenih državljana. Dalje reforme su potrebne kako bi se riješile pravne barijere koje ostaju u vezi s ovim problemom. Razgovarali smo i o implementaciji nacionalne strategije o procesuiranju ratnih zločina. Poboljšanje regionalne saradnje će biti od ključnog značaja.
Kako skoro 30 godina poslije rata doprinijeti pomirenju u regionu. Je li pravda za žrtve zadovoljena i u kojoj mjeri?
Nove nacionalne strategije za ratne zločine se implementiraju u Bosni i Hercegovini i Srbiji, jer u ove dvije zemlje treba procesuirati hiljade osumnjičenih za ratne zločine.
Te strategije postavljaju velika očekivanja za brže rješavanje slučajeva i trebale bi riješiti nedostatke u prethodnim naporima. Ali strategije se moraju implementirati a to je i dalje velika prepreka. Postoji potreba za unapređenjem regionalne pravosudne saradnje, što je bilo jedno od glavnih pitanja na posljednjem sastanku s regionalnim tužiocima u Srbiji. Mnogi osumnjičeni za zločine u Bosni i Hercegovini su našli utočište u Srbiji i Hrvatskoj. Pozivamo tužioce da ulože napore da se ti predmeti prebace u ove zemlje, a BiH treba da pruži dokaze i drugu pomoć. Također, negiranje zločina i veličanje ratnih zločinaca ogromna je prepreka pomirenju, a političari bi morali učiniti više, oni bi morali biti primjer za pomirenje.
Nažalost, danas su poricanje i veličanje široko rasprostranjeni u cijelom regionu, a žrtve su zanemarene.
Koja je Vaša poruka Tužilaštvu i Sudu u BiH kada je riječ o ratnim zločinima?
Moj ured je uvijek u potpunosti podržavao rad Tužilaštva i Suda Bosne i Hercegovine. Vjerujemo da će nastaviti procesuirati sve odgovorne za ratne zločine, bez obzira na nacionalnu pripadnost ili službeni status. Do sada su postignuti značajni rezultati u pogledu odgovornosti za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini. Međutim, još uvijek postoje izazovi. Ostao je značajan broj predmeta i nadam se da će Tužilaštvo BiH, ali i entitetska tužilaštva, intenzivirati napore u istrazi i procesuiranju osumnjičenih.
Šta poručujete političarima u BiH?
Žrtve očekuju od političara da podrže procesuiranje ovih zločina. Naša kancelarija ima dobru saradnju s tužilaštvima u regionu, ali glavni izazov ostaje podrška koju vlade i državni organi mogu pružiti. Ima mnogo obećanja, ali ona se moraju ispuniti, a to u ovom trenutku nije slučaj.
Žrtvama i svjedocima je potrebna podrška i pravosudnih i političkih vlasti. Očigledno je da postoje političke prepreke, kao što je nedostatak političke podrške i odlučnosti koje su neophodne za uspjeh tužilaštava za ratne zločine.
Politika
OGORČENOST U SRBIJI NAKON PRESUDE STANIŠIĆU I SIMATOVIĆU: „Termin UZP izmišljen je kako bi Milošević mogao biti optužen i osuđen. To je najveća podvala..."
01. Jun. 202317
Vijesti
SERGE BRAMMERTZ IZ HAAGA: "Dokazano da se nije radilo u građanskom ratu, već UZP-u s velikom ulogom susjednih zemalja"
31. Maj 20234
Regija
BRAMMERTZ SE SASTAO S VUČIĆEM: Srbija se ne ponaša odgovorno prema sudu zbog predmeta "Šešelj"
21. Apr. 20232
Vijesti
U AHMIĆIMA URUČENA PRIZNANJA ZASLUŽNIMA ZA DOSTIZANJE PRAVDE: Među dobitnicima Graciela Santana, Serge Brammertz i Vasvija Vidović
16. Apr. 20230
Regija
ANALIZA MIODRAGA VLAHOVIĆA: Rezolucija UN o Srebrenici i sramota crnogorske Vlade
Prije 7 min0
Regija
ZORAN VULETIĆ, PREDSJEDNIK GDF-a SRBIJE: "Sve ovo je tužna slika vlastodržaca Srbije posljednjih 30 godina s izuzetkom..."
Prije 10 min0
Ekonomija
OVAJ AERODROM U BiH U VELIKOM JE USPONU: Još jedan avio-prevoznik pokrenuo letove iz...
Prije 20 min0
Vijesti
SPAJIĆ U BERLINU KONAČNO OTKRIO: "Crna Gora neće koosponzorisati Rezoluciju o Srebrenici ali će...!"
Prije 23 min2
Društvo
NEVJEROVATNE TVRDNJE GORDANA AKRAPA: „Ne treba previše obraćati pažnju na to kojim je rješenjima sklona američka administracija u BiH…“
27. Apr. 20241
Društvo
ODLUKA JE PALA: Ustavni sud BiH utvrdio kršenje prava u vezi sa slučajem...
Prije 13h1
Društvo
KATARZA NAKON POČINJENOG GENOCIDA NA SRPSKI NAČIN: Gardisti uputili Proglas srpskom narodu
27. Apr. 20240
Društvo
NAJAVLJEN ZA 9. MAJ: Veliki skup otpora građana sa motom "Svi za Bosnu, Bosna za sve"
28. Apr. 20243
trenutak ...
Komentari - Ukupno 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.