Oni koji pokušavaju urušiti državne institucije Bosne i Hercegovine (BiH) ili smanjiti njihovu funkcionalnost mogli bi se naći pod sankcijama ili bez novčane pomoći, upozorili su iz nekoliko međunarodnih organizacija i vodećih država svijeta.

Moguće uvjetovanje finansijske podrške i sankcije najavile su Sjedinjene Američke Države, Kanada, Japan, Ujedinjena Kraljevina, članice Evropske unije, te Organizacije islamske konferencije na čelu s Turskom, piše RSE.

Upozorenju se pridružio i Međunarodni monetarni fond (MMF), čiji predstavnik je naglasio da bi “povlačenje bh. entiteta Republika Srpska iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH izazvalo velike ekonomske posljedice”.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt je 8. decembra, nakon dvodnevne sjednice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) u BiH, kazao kako su navedene zemlje, članice PIC-a “opredijeljene za sve neophodne mjere”.

Naglasio je kako “posebno dramatično vide ekonomsku situaciju u Republici Srpskoj”, jednom od dva entiteta u BiH. Govoreći o uvjetovanju finansijske podrške, Schmidt je naveo jedan konkretan primjer.

“Međunarodni monetarni fond (MMF) je pripremio prošle godine program u iznosu od nekoliko stotina miliona eura za podršku ekonomiji i općenito financijskoj situaciji u BiH. Nažalost, nije bilo moguće da se ispune uvjeti kad je riječ o zakonu o nabavkama i elektronskom bankarstvu, nečemu što postoji širom svijeta, posebno u Evropi. I taj novac je 'otišao'”, kazao je Schmidt.

MMF upozorava

Kreditni aranžmani s MMF-om podrazumijeva i ispunjavanje određenih uvjeta, odnosno provođenje reformi definiranih u tzv. pismu namjere.

U slučaju BiH, krajnji korisnici kredita MMF-a su entiteti i Brčko distrikt BiH. Kredit se formalno doznačava, raspoređuje i vraća preko Centralne banke BiH, te državnog Ministarstva finansija i trezora BiH.

Sredstva za otplatu kredita uglavnom dolaze od naplate poreza na dodanu vrijednost (PDV) koju vrši Uprava za indirektno oporezivanje BiH koja je počela s radom 2005. Tad su spojene bivše carinske uprave Federacije BiH (FBiH), Republike Srpske (RS) i Brčko distrikta BiH.

Politički predstavnici vlasti i opozicije RS-a odlučili su “ne sudjelovati u donošenju odluka na nivou BiH”. Između ostalih u Predsjedništvu, Vijeću ministara i Parlamentu BiH, nakon što je Schmidtov prethodnik Valentin Inzko krajem jula nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH. Izmjenama je zabranjeno negiranje genocida i drugih ratnih zločina te veličanje osuđenih za te zločine.

Osim što je tako blokirano donošenje državnih zakona, pa i donošenje državnog budžeta, Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata koji je vladajuća stranka u entitetu RS, više je puta najavio kako će “vratiti nadležnosti” s nivoa BiH na ovaj entitet koje su, kako tvrdi, “oduzete tom entitetu i dane državi BiH”.

Vlasti RS-a su najavile da će “povući suglasnost”, između ostalog, za osnivanje Uprave za indirektno oporezivanje BiH, Oružanih snaga BiH i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH.

Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, saopćio je da bi “povlačenje bh. entiteta RS iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH izazvalo velike ekonomske posljedice”.

Upravni odbor PIC-a također je objavio kako dijeli zabrinutost MMF-a i Svjetske banke o “ozbiljnim posljedicama koje takvi potezi imaju po budžete organa vlasti, pristup sredstvima, te međunarodne projekte pomoći”.

Gabriel Escobar, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara u Uredu za evropska i euroazijska pitanja State Departmenta, te specijalni izaslanik predsjednika SAD-a Joea Bidena za Zapadni Balkan, krajem septembra je upozorio vlasti u RS-u na čelu s Dodikom da su prijetnje otcjepljenjem RS-a i vraćanjem nadležnosti s državnog na entitetski nivo “antidaytonske te ne nude ništa osim izolacije i ekonomskog očaja”.

MMF je u aprilu 2020. odobrio posljednji kredit BiH u iznosu od oko 330 miliona eura, namijenjen za pomoć u borbi protiv koronavirusa.

Ovaj kredit izazvao je političku krizu u BiH oko raspodjele, a novac je dva mjeseca stajao na računu Centralne banke BiH.

Međunarodni monetarni fond doznačio je 23. augusta 2021, mjesec nakon početka blokade državnih institucija, oko 308 miliona eura na račun Centralne banke BiH. MMF je zamislio da ovaj novac iz paketa od 650 milijardi dolara bude pomoć u borbi protiv pandemije COVID-19.