Te stanice posjeduju sposobnost kontinuirane ubrzane reprodukcije, što rezultira invazijom normalnih okolnih tkivnih struktura ili rasapom u udaljene organe putem krvi ili limfe (metastaze).

U početku se prezentira u vidu polipa, koji su većinom inicijalno benignog karaktera, no ako ih vaš ljekar pronađe, nastojat će ih ukloniti kako bi spriječio razvoj karcinoma.

Ako se polipi otkriju na vrijeme, mogu se izliječiti, a zdravim načinom života smanjit ćete šansu da ih uopće i dobijete, prenosi The Sun.

Novo istraživanje objavljeno u magazinu Gut pokazalo je vezu između konzumiranja napitaka zaslađenih šećerima i rizika od oboljenja od ove teške bolesti.

Naime, istraživanje je otkrilo kako odrasli (posebno žene) koji konzumiraju zaslađene napitke više od dva puta dnevno, kako bi utažili žeđ, na taj način udvostručuju šansu za pojavom raka debelog cijeva.

Zašećereni napici te energetska pića ispunjena šećerom velika su opasnost, poručuju naučnici.

Naučnici su više od 24 godine promatrali 95.464 sudionika ovog istraživanja, uzimajući u obzir njihovu porodičnu historiju raka crijeva, životni stil i način prehrane.

Tokom godina, naučnici su otkrili da se karcinom debelog crijeva razvio kod 109 žena - prije nego što su uopće napunile 50 godina, s sve su imale jednu zajedničku naviku - pojačan unos zaslađenih sokova tokom života.

Naime, oni ispitanici koji su pili dvije ili više čaša zaslađenih pića dnevno, imali su dvostruko veći rizik od razvoja raka debelog crijeva, nego oni ispitanici koji su konzumirali jednu čašu sedmično.

Dnevna konzumacija zaslađenih napitaka bila je povezana sa 16 posto većim rizikom od obolijevanja. Zamijenimo li ova pića za umjetno zaslađena pića, kavu ili poluobrano ili punomasno mlijeko, istraživanje je pokazalo da je rizik od karcinoma crijeva bio 36 posto manji. Smanjenje unosa ili zamjena zaslađenih napitaka drugim zdravijim napicima može poslužiti kao potencijalno djelotvorna strategija za ublažavanje porasta oboljenja od raka crijeva prije 50. godine života.

Tri razine prevencije

Prevencija razvoja kolorektalnog karcinoma generalno uključuje tri razine: primarnu, sekundarnu i tercijarnu prevenciju. 

Primarna prevencija naglasak stavlja na promjenu stila života usko povezanog s povećanim rizikom za obolijevanje od ovog tipa maligne bolesti. Sekundarna prevencija se primjenjuje u Nacionalnom programu ranog otkrivanja kolorektalnog karcinoma u kojem se pozivaju zdrave osobe za probirni test na okultno kvarenje te kolonoskopiju u slučaju pozitivnog nalaza testa.

Naposljetku, tercijarna prevencija je zapravo kasna faza koje uključuje različite hirurške i rehabilitacijske postupke. Ključno je, stoga, insistirati na primarnoj i sekundarnoj prevenciji, ponajviše zbog činjenice da se ovaj tip karcinoma i dalje nerijetko otkriva u uznapredovalom stadiju bolesti kada je mogućnost bilo kakve terapijske intervencije itekako sužena.