Invaziju na Ukrajinu Vladimir Putin je 24. februara najavio/objavio kao "specijalnu vojnu operaciju" i sasvim je vjerovatno da je ruski predsjednik doista očekivao da će u roku nekoliko dana njegova vojska, ponajprije specijalne jedinice, osvojiti najvažnije ukrajinske gradove, uhapsiti ili ubiti predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog i instalirati prorusku marionetsku vladu u Kijevu.

Takvu Putinovu namjeru zapadne obavještajne službe su procijenile još sedmicama unaprijed, što su, pomalo neočekivano, vrlo otvoreno dijelile i s mainstream medijima, piše Jutarnji list.

Međutim, vrlo brzo postalo je jasno da se "specijalna vojna operacija" pretvorila u pravi rat i da su Rusi itekako podcijenili mogućnosti ukrajinske vojske, otpor cijelog naroda, ali i reakciju Zapada na invaziju. Da su na početku podcijenili Ukrajince, moglo bi se reći i za zapadne obavještajce, ali već nakon nekoliko sedmica rata njihovi izvještaji pokazali su se znatno pouzdanijima.

Već nakon mjesec dana rata postalo je jasno da Kijev neće pasti (a drže se i Harkiv, Odesa, Zaporožje... čak i malobrojni borci u željezari Azovstal u Mariupolju i dalje odolijevaju ruskim snagama) pa se Putin preorijentisao na potpuno osvajanje odcijepljenih ukrajinskih oblasti Donjeck i Lugansk, u kojima su proruski separatisti proglasili svoje paradržavice - Donjecku Narodnu Republiku (DNR) i Lugansku Narodnu Republiku (LNR). Do danas ih je priznala samo Moskva koja ih uskoro najvjerovatnije namjerava i aneksirati.

Veliki ruski gubici

Osim osvajanja Hersona Rusija nije u potpunosti uspjela pokoriti ni jedan veći grad u Ukrajini, a pritom su njihovi gubici prilično veliki. Prema ukrajinskim procjenama, koje treba uzeti s velikom dozom rezerve, Rusi su u 69 dana rata izgubili 24.200 vojnika, a uništeno im je i više od 1.000 tenkova i gotovo 200 aviona. Tu treba spomenuti i gubitak glavnog broda ruske Crnomorske flote, krstarice Moskva.

Britanski obavještajci prije sedmicu dana procijenili su da je ubijeno više od 15.000 ruskih vojnika, a čak je i izvještaji NATO-a, objavljeno još krajem marta, broj poginulih ruskih vojnika procjenjivalo na "između 7.000 i 15.000".

Nezavisna web stranica Oryx, koja se u dosadašnjem toku rata pokazala kao jedan od najpouzdanijih izvora kada je u pitanju uništena i oteta vojna tehnika (oni svaki gubitak ruske i ukrajinske vojske potkrjepljuju činjenicama i fotografijama), navodi da su Rusi dosad izgubili 600 tenkova (od čega je 312 uništenih, 222 su pala u ruke Ukrajinaca, a ostatak je ili oštećen ili napušten). Nadalje, pišu i da su Rusi ukupno ostali bez 3.342 vojnih vozila, letjelica i brodova, od čega je najveći dio uništen (To uključuje i 26 izgubljenih aviona i 39 helikoptera). S druge strane, Ukrajinci su prema Oryxu dosad izgubili 967 vojnih vozila, brodova i letjelica -  gotovo tri i po puta manje od Rusa.

Rusi, jasno, svoje gubitke u ljudstvu i vojnoj tehnici ne otkrivaju - prema zadnjim iznesenim podacima s početka marta priznali su da je ubijeno nešto više od 1.300 njihovih vojnika.

Obavještajne procjene

I dok se oko tačnog broja ruskih (i ukrajinskih) gubitaka može raspravljati, valja primijetiti da su zapadne obavještajne procjene i "prognoze", naročito one koje su dolazile iz Washingtona i Londona, prilično precizno nagoviještale tok rata još od sredine marta pa nadalje. Između ostalog, procijenili su da je veliki ruski vojni konvoj kod Kijeva zapravo u velikim problemima te su iz njima dostupnih informacija zaključili da Ruse, uz žilavi ukrajinski otpor, muče i veliki logističko-opskrbni problemi, nedostatak koordinacije snaga na ratištima širom zemlje te slab moral vojnika, od kojih mnogi nisu znali da kreću u invaziju do trenutka kad je ona doista počela. I Amerikanci i Britanci tada su procijenili, pokazat će se ispravno, da će Kremlj odustati od napada na sjeveru Ukrajine, povući trupe oko Kijeva i Černihiva, vratiti ih nazad u Bjelorusiju i Rusiju da se "osvježe" i regrupiraju te potom koncetrisati sve raspoložive snage na zauzimanje Donbasa (zajedničko ime za oblasti Donjeck i Lugansk). Također, napomenulo se i da je Putinov cilj uspostaviti kopneni most između Donjecka i poluotoka Krima, koji su Rusi aneksirali još 2014. godine. Konačno, i Pentagon i Ministarstvo odbrane Ujedinjenog Kraljevstva medijima su, često kroz neslužbene izjave, otkrili kako smatraju da Putin brzo želi postići kakav-takav vojni uspjeh kako bi 9. maja, dan kada Rusi slave pobjedu nad fašističkim snagama u Drugom svjetskom ratu, mogao proglasiti pobjedu.

I dok se za ovu zadnju procjenu čini da se neće ostvariti, ponajviše zbog nemogućnosti ruskih snaga da zauzmu Donbas, u svemu ostalom zapadni su obavještajci bili prilično precizni. Stoga je vrlo važno obratiti pažnju i na recentne izvještaje koji dolaze iz Pentagona i Ministarstva odbrane Ujedinjenog Kraljevstva - ne samo zbog procjene aktuelnog odnosa snaga na ratištu nego i smjera u kojem bi se bitka za Donbas, ali i rat općenito mogli razvijati.

Nema pobjede, ima mobilizacije

Tako se u najnovijem izvještaju Pentagona navodi da su ruske trupe u Donbasu ostvarile 'u najboljem slučaju minimalni napredak'. Pritom Amerikanci navode i da njima dostupni podaci upućuju na to da ruska vojska pati od istih problema kao na samom početku rata.

"Moral im je pao, komanda im je slaba, a imaju problema i s logistikom", rekao je visoki dužnosnik američkog ministarstva.

"Najgore po njih je što ne ostvaruju baš nikakav napredak. Ništa im ne ide po planu. Najveće uspjehe imaju kod gradova Izjuma i Popasne, ali i tamo se događa situacija koju smo već vidjeli u ovom ratu. Rusi uđu u sela i proglase pobjede, a onda se povuku i dopuste Ukrajincima da ponovno preuzmu kontrolu, smatraju u Pentagonu.

U izvještaju se također navodi da je ukrajinska vojska napravila veliki posao kod Harkiva te da su u posljednjih 48 sati Rusi potisnuti više od 40 kilometara istočno od grada.

Porazne zaključke o stanju ruske vojske donose i Britanci. Prema njima, Putinova je armija sada znatno slabija nego li je bila na početku invazije.

"Ruski odbrambeni budžet otprilike se udvostručio između 2005. i 2018., s ulaganjem u nekoliko vrhunskih zračnih, kopnenih i morskih kapaciteta. Međutim, modernizacija fizičke opreme nije omogućila Rusiji da dominira Ukrajinom. Neuspjesi, kako u strateškom planiranju tako i u operativnoj provedbi, ostavili su je nesposobnom prevesti brojčanu snagu u odlučujuću prednost", piše u izvještaju Ministarstva odbrane Ujedinjenog Kraljevstva.

"Ruska vojska je sada znatno slabija, i materijalno i konceptualno, kao rezultat njene invazije na Ukrajinu. Oporavak će biti pogoršan sankcijama. To će imati trajan utjecaj na sposobnost Rusije da rasporedi konvencionalnu vojnu silu", smatraju Britanci koji su u ovom izvještaju zapravo više gledali dugoročni potencijal ruske vojske za nove sukobe, nego li samu situaciju u Ukrajini.

Konačno, zaključke Londona i Washingtona o stanju na ratištu zapadni obavještajci su pretočili u prognozu prema kojoj je "sasvim jasno" da je propao plan Vladimira Putina da 9. maja, na ruski 'Dan pobjede', proglasi uspješan završetak 'specijalne operacije u Ukrajini'. Oni sada smatraju da će Putin taj dan iskoristiti kako bi objavio rat Ukrajini.

Na prvu se to možda čini tek kao formalnost, ali bi Putinu zapravo omogućilo mobilizaciju velikog broja ruskih rezervista. To je za Rusiju, s obzirom na dosad pretrpljene gubitke u ljudstvu, možda i ključno za nastavak rata. Što znači da se kreće u dugotrajni, iscrpljujući rat u kojem Rusija mobilizira sve svoje (nemale) resurse, a Ukrajina ovisi o sve većoj podršci svojih saveznika. Kako će to završiti, i hoće li i druge zemlje gurnuti u sukob, čak ni obavještajci se još ne usude prognozirati.