Kultura
105 GODINA OD ROĐENJA: Na današnji dan rodio se pjesnik stećaka - Mehmedalija Mak Dizdar
17. Okt. 20221
Na današnji dan umro je Mehmedalija Mak Dizdar, jedan od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika. Za mnoge i najveći.
Kultura
14. Jul. 2022 14. Jul. 2022
3
Mehmedalija Mak Dizdar rođen je 17. oktobra 1917. godine u hercegovačkom gradiću Stocu, izraslom na čarobnim vodama rijeke Bregave i ovdašnjim, neprekidanim, višemilenijumskim tragovima ljudskog i čovječnog života. Kao dječak odlazi na školovanje u Sarajevo. Prije svoga punoljetstva pripada naprednom socijalnom pokretu i ulazi u profesionalno novinarstvo. Sa 19 godina objavljuje svoju prvu poetsku zbirku, "Vidovopoljska noć", u štampariji prepolovljenu od državne cenzure.
Odmah početkom II svjetskog rata njemačko-ustaška okupatorska vlast uskraćuje mu mogućnost javnog djelovanja, a on se priključuje ilegalnom oslobodilačkom pokretu. Pred sami kraj rata, neuspješna policijska potjera za Makom i njegovim starijim bratom Hamidom, takođe pripadnikom pokreta otpora, završava zvjerskim premlaćivanjem trećeg brata i odvođenjem u logor Jasenovac, smrt majke i najmlađe sestre. Mak se nikada nije oporavio od ovog zločina, noseći stradanje svoje porodice kao vlastiti grijeh, kao bolest i tešku ranu do kraja svoga života.
Nakon rata, u socijalističkoj Jugoslaviji, najprije se, veoma uspješno, vratio novinarstvu. Potom, po odluci vlasti, osniva "Seljačku knjigu", izdavačku kuću za prosvjećivanje širokih narodnih masa. Ta mala Makova kuća ubrzo prerasta u "Narodnu prosvjetu", jednog od najvećih i najznačajnijih izdavača na Balkanu.
Nesklon socijalističkoj dogmatici i socrealističkoj estetici, pisanju panegirika novim vladarima, kao pjesnik ponovo progovara tek 1954. godine. Iako glavni urednik moćnog izdavača, u vlastitom izdanju štampa malu plaketu, poemu "Plivačica" koja je, uz još nekoliko paralelnih pjesničkih pojava u zemlji, hametice ove prostore uvela u umjetnost Evrope i svijeta. Kako se i "Narodna prosvjeta" "otela", učinila opasne i neoprostive pomake u odnosu na kontroliranu i doziranu izdavačku praksu, vlast je ukida. Mak posljednje dvije decenije života nikada nije dobio stalno i adekvatno zaposlenje. Sa porodicom živi uglavnom na granici siromaštva. No, njegovo je stvaralaštvo sve bogatije i plodonosnije. Objavljuje niz novih poetskih zbirki i naučnih radova iz oblasti početaka bosanske pismenosti i književnosti.
Zbirka "Kameni spavač", objavljena 1966. godine, vrhunac je Makova stvaralaštva i jedan od najznačajnijih događaja u cjelokupnoj bosanskohercegovačkoj umjetničkoj i duhovnoj historiji. No, da se radi i o djelu sa dubokim političkim korjenima, porukama i mogućim posljedicama, prvi su prepoznali baš neprijetelji onoga što je Mak otkrivao, argumentirao i zagovarao. "Kameni spavač" namah je od njih, ispravno, protumačen kao silan podstrek i temelj u elaboriranju i dokazivanju bosanskohercegovačkog historijskog i duhovnog identiteta, autohtone bosanske historije, državnosti, prava na prošlost i budućnost. Pojava epohalnog Makova djela, "Starih bosanskih tekstova", antologije srednjovjekovne bosanske pismenosti, sa još bjelodanijim i istaknutijim probosanskim kontekstom dolilo je ulje na lomaču koja je odvajkada žarila i još gori za paljevinu zemlje Bosne.
Ostavši bez ikakve zaštite i pomoći u odbrani svoga djela i života, Mak Dizdar postaje žrtvom specijalnog rata što ga protiv njega vodi politička i intelektualna velikosrpska mafija u Beogradu i Sarajevu, sve do njegovog doslovnog, precizno programiranog i znalački izdizajniranog fizičkog nestanka.
Mak je, u godini svoje smrti, objavio poetsku zbirku "Modra rijeka", sa istoimenom pjesmom koja ga je istinski proslavila, a evropska je kritika imenovala "evropskom pjesmom".
U Sarajevu je ostao sve do svoje smrti, 14. jula 1971. godine.
Na njegovoj sahrani, Ćamil Sijarić izgovorio je ove riječi: “A se leži dobri čovjek i pjesnik Mak Dizdar. Mre na svojoj baštini, na plemenitoj, na zemlji Bosni. Cijelim svojim pjesničkim bićem stajao je uz svoju Bosnu. Iz one drevne, budio je Kamene spavače i pred nas ih ko stihove svoje izvodio da nam kaže: “Eto, to su i takvi su bili oni što leže pod stećcima”. Daleko, pa preko svih “Modrih rijeka” bio je, prešao i stigao u jednu davnu i daleku Bosnu, u onu što je perom životožednim, a u studen kamen da, ostane trajno, ispisala svoj prkos bosanski: “Neću Istok, neću Zapad, ni Carigrad, ni Rim neću. Neću dogme i neću negve, neću tuđ skiftar i tuđ oltar. Hoću svoju slobodnu baštinu i na svojoj baštini svoga dida, jer zemlja prkosna i ponosna kakva sam ja još nigdje među zemljama ne postoji”
Trebao se, dvije decenije nakon Makove smrti, desiti i posljednji zločinački atak na državu Bosnu i Hercegovinu pa da stanovnici i prijatelji zemlje Bosne, tog hiljadu godina trajnog svjedoka i sudionika evropske historije, postanu svjesni kako je Mak još onomad sve znao i sve (pro)rekao. I ktomu – kako ni ovi novi vladari Bosne nisu zaslužili niti ičim odužili one stare, i vječne – bosanske sanjare.
Hronika
OPASNO SE ZALJULJALO: Snažan zemljotres jačine 5,6 stepeni po Richteru pogodio otočku državu…
Prije 15 min0
Evropa
ŠOKANTNA OTKRIĆA EUROPSKIH OBAVJEŠTAJACA: Rusija već počela pripremati tajne bombaške napade, podmetanje požara i oštećenje infrastrukture, civilne žrtve ih ne brinu...
Prije 26 min0
Jeste li znali
MISTERIOZNI GOSPODARI BALKANA: Ko su bili drevni ratnici koji su sijali strah od Bosne i Hercegovine do Grčke i kako su iznenada nestali…
Prije 32 min0
Zabava
VIC DANA: Sandžaklija doselio u Sarajevo i odmah počeo raditi u GRAS-u, a onda je sina poveo na posao…
Prije 34 min0
Kultura
ŽARKO LAUŠEVIĆ JE VOLIO SAMO JEDAN FUDBALSKI KLUB: Ne, nisu ni Crvena zvezda ni Partizan.
03. Maj 20240
Kultura
POSLIJE SNIMANJA NEMA KAJANJA: Jim Carrey priznaje da žali što je snimio film koji je zaradio skoro 61 milion dolara
03. Maj 20240
Kultura
BURNO U MOSTARU: Pljušte tužbe i optužbe - Iz HNK odgovorili Salemu Mariću...
03. Maj 20241
Kultura
UOČI SVEČANOG OTVORENJA: U haremu Arnaudija džamije otvorena izložba „Banjalučke džamije“
04. Maj 20240
trenutak ...
Komentari - Ukupno 3
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.