Evropska komisija predložila je u srijedu zemljama članicama Evropske unije da dodjele Bosni i Hercegovini kandidatski status sa uslovima o kojem će Vijeće Evropske unije, odnosno sve članice jednoglasno donijeti odluku u decembru ove godine.

Od BiH je zatraženo da radi na reformama te je navedeno osam prioriteta, a očekuje se da bi u decembru mogli dobiti pozitivan odgovor članica s obzirom na to da se radi o identičnoj formuli preporuke EK kao što je bio slučaj sa Ukrajinom i Moldavijom. 

Ovu vijest je za "Slobodnu Bosnu" prokomentirao politički analitičar Adnan Huskić koji smatra da je odluka donesena zbog rata u Ukrajini i ruske invazije na tu zemlju, te promjene na geopolitičkoj sceni.

"Tako je taj kandidatski status postao jedan od mehanizama vanjske politike EU i onda su sve ove kritike koje su im ranije bile upućivane sa naše strane išle tim tragom - zašto, kad već dobijaju Ukrajina i Moldavije, ne i Bosna i Hercegovina. Ja lično smatram da mi nismo zaslužili kandidatski status, dapače, ako pogledate sve dokumente, izvještaje Evropske komisije potpuno je jasno da mi ne ispunjavamo ni bazične uslove. Mi smo imali povezanih 14 prioriteta na kojima treba raditi, pa nam je izvučeno iz svega toga kao neki lakši zadatak, usvajanje nekoliko zakona koji su trebali biti ključni, a onda imate i situaciju da ni to nije urađeno", iskren je Huskić navodeći i da što se tiče ispunjavanja ovih prioriteta potpuno je jasno da smo zakazali u potpunosti. 

Dodaje i kako nije siguran kako da posmatra dobijanje kandidatskog statusa ne misleći da će to dati neki dodatni zamah evropskoj agendi u Bosni i Hercegovini, ako se ništa ne promijeni u smislu konfiguracije vlasti na entitetskom, pa i na kantonalnim nivoima, koji su bitni u ovom procesu.

"Ukoliko nema promjena vlasti, ukoliko budemo imali istu garnituru kao do sada, zašto bi se promijenila dinamika za EU kad je potpuno jasno da imate političke elitike kojima EU apsolutno nije cilj. Dakle, to nije pitanje da li se oni deklarativno zalažu za nju ili ne, što možda jeste slučaj još uvijek. Ja nisam čuo puno toga, osim Dodika, to okretanje leđa EU. Ali ukoliko gledate politiku i njihove poteze, ne može me niko ubijediti da ima i trunke nečega što bi vas tjeralo da pomislite da je EU strateški cilj BiH", rekao je Huskić pojašnjavajući kako je Hrvatska u procesu pregovora za EU etablirala kao strateški cilj države.

Huskić pojašnjava kako to znači da se, uprkos tome što su bila dva snažna pola tada u Hrvatskoj, nije smjelo desiti da se problematizira pitanje članstva u EU, nego je to bio cilj koji se ispunjava, stoga je Hrvatska na taj način mogla i funkcionirati.

"U BiH ne znam više koliko puta je navedeno da se uvede evropski zakon, nikad ništa. Obaraju se zakoni koji su nužni. Govoriti o tome da postoji želja je zaista deplasirano, treba odustati od toga i treba insistirati na tome da imate antievropske snage, koje su protiv EU, a tu ubrajam, bez obzira na to kako se glasalo oko tih zakona, stranke koje čine vlast", mišljenja je Huskić dodajući i kako nijednoj stranci u BiH ne odgovara vladavina prava, zakoni o sukobu interesa itd. 

Huskić je optimističan, te smatra da je ipak možda neke stvari prerano reći dok se ne formira vlast. Očekuje da se formira najkasnije do proljeća. Mišljenja je i da nije nemoguće da budu neki pozitivni pomaci zastupničkih inicijativa u parlamentima i ne isključuje mogućnost da dođe do nekih odluka ukoliko bude takva atmosfera. 

"Odnos snaga u parlamentu, s obzirom na dvodomno odlučivanje, značit će još uvijek odnos snaga koje su ovdje barem do sada pokazale nezainteresiranost za ostvarivanje tih uslova. U izvještaju Evropske komisije bi mnogo jasnije trebalo da stoji ko su kočničari BiH na putu ka EU, da se jednom zasvagda oslobodimo tog privida da je HDZ proevropska stranka itd. Da li će to utjecati direktno na njihovo političarke, jer ne očekujem da će se stvari promijeniti tektonski na državnom nivou gdje dominiraju ove stranke", smatra Huskić te postavlja pitanje gdje idemo ako se oni ponovo odluče biti kočničari. 

Kaže i da se sada otvorilo mnogo pitanja i koja se ne tiču samo BiH, već globalne dinamike, te da je naša zemlja, kao i uvijek, uhvaćena u određenom procijepu, te da nikad nismo uspjeli kapitalizirati na tome već smo gotovo uvijek biti pijuni u tim igricama. Smatra da nas vodi grupa kriminalaca koja nema vizije i koja jedino što uspijeva je da jedni drugima budu podrška u presipanju novca iz javnih u privatne džepove, što smatra receptom za katastrofu.

Ipak, ponavlja da ostaje optimističan da se trenutni negativni trendovi mogu preokrenuti.

(S. Hodžić)