Evropska komisija u decembru prošle godine preporučila je Evropskom vijeću da sa Bosnom i Hercegovinom otvori pregovore o pristupanju - kada postigne odgovarajući nivo usklađenosti sa kriterijima za članstvo u Uniju. Pred bh. liderima je da urade pomake, kako bi u martu dobili pregovarački status. Inače, ovog ponedjeljka u našu zemlju dolazi delegacija visokih evropskih zvaničnika, koju predvodi predsjednica Evropske komisije. U delegaciji će biti i nizozemski i hrvatski premijeri.

Stručnjak za EU integracije Adnan Huskić smatra znakovitim prisustvo nizozemskog premijera. Poznata je skepsa, kaže, Nizozemskei Njemačke prema članstvu BiH - i možda se ta atmosfera sada mijenja.

„Pred bh. vlastima stoje određeni zadaci – nedefinisani – i to se mora naglasiti. To je jedna od bitnih stvari u razumijevanju čitave ove igre od decembra do danas – ne postoji jasna lista zahtjeva koje BiH treba ispuniti, da BiH učini taj napredak ili dovoljan nivo reformi, tako da to ostaje da Komisija definiše i mislim da će i ova posjeta poslužiti da se našim političarima, koji su možda malo izgubili elan za neke konkretne stvari – ponovo puhne u krila, jer te stvari moraju biti završene do početka marta“, kazao je Huskić za FTV.

Za zakon o sukobu interesa je postignut koncenzus – i mogao bi da se pojavi neki konkretan prijedlog koji bi išao u Parlamentarnu skupštinu BiH, dok je zakon o sudovima zapeo na pitanju pozicije apelacionog odjeljenja, podsjeća Huskić i dodaje kako im još nekih zakonskih projekata koji bi mogli posmatrati kao određen napredak, ali ponovo naglašava – nema liste stvari koje se trebaju učiniti.

„Vjerovatno je ostavljen širok prostor Evropskoj komisiji i delegaciji na terenu da odredi šta je to i je li dovoljno. Bio sam kritičan kad se BiH izlazilo u susret, a da nisu bili ispunjeni ključni uslovi. Mi od decembra imamo situaciju da Ukrajina i Moldavija dobijaju datum za početak pregovora – a jedna država je u teškom ratu i ne kontroliše dio teritorije, a druga država isto tako ne kontroliše dio teritorije. Pitanje je jesu li spušteni kriteriji ili je sve pitanje geoplitike. Ako jeste, ne vidim puno razloga da se BiH ne izađe u susret u ovom ciklusu – mislim da smo bili zakinuti na sjednici u decembru“, smatra Huskić.

Priča o Izbornom zakonu BiH je jedno vrijeme bila zamrla, kaže Huskić - aktuelizirana je, sad je fokus na tehničkim rješenjima u vezi s integritetom izbornog procesa, ne i na pitanju koje tišti HDZ i stranke oko njega, a to je predstavljanje u Predsjedništvu BiH, odnosno kako oni to zovu, „problem Komšića“. Jasno je, ističe Huskić, da bilo kakva suštinska promjena podrazumijeva izmjenu Ustava BiH, za što u ovom momentu ne postoji dovoljna većina, ali nema ni raspoloženja.

„Siguran sam da bi nametanje u ovome momentu, a prije rješenja onoga što je bitno za sjednicu Evropskog vijeća u martu, dodatno usložnilo situaciju. Najavljene su reakcije iz RS-a – očekivao bih nakon toga krizu i nemogućnost da se bilo čim drugim bavimo“, kaže Huskić.

Ulazimo u kompleksnu godinu, napominje Huskić. Imamo, kaže, 70 zemalja u kojima se održavaju izbori, među njima i SAD – to su stvari koje bi mogle negativno utjecati na dinamiku u regiji.

Huskić je i na kraju govorio o tom martovskom zasjedanju: „Ovo nam je dosta mali prostor, ali, čini mi se, zadnji prozor koji se ostavlja otvoren BiH u tome smislu“.