DOGOVOR ANKARE I MOSKVE: Turska počela plaćati plin u rubljama

Većina međunarodnih energetskih ugovora podmiruje se u dolarima ili eurima, a Rusija je pod sankcijama zapadnih zemalja zbog invazije na Ukrajinu pa brojnim kupcima predlaže joj energente plaćaju u rubljama.

  • Evropa

  • 08. Nov. 2022  

  • 1

Turska je počela plaćati dio pošiljki ruskog prirodnog plina u rubljama, rekao je u utorak ministar energetike Fatih Donmez i najavio konkretne planove o realizaciji ruskog prijedloga da Turska postane baza za opskrbu Evrope ruskim plinom.

U idućim mjesecima udio plaćanja u domaćoj valuti u trgovini energijom s Rusijom bit će povećan, izjavio je ministar Donmez u razgovoru za televizijsku kuću TRT Haber.

Ankara i Moskva dogovorile su plaćanje plina u rubljama u septembru.

Većina međunarodnih energetskih ugovora podmiruje se u dolarima ili eurima, a Rusija je pod sankcijama zapadnih zemalja zbog invazije na Ukrajinu pa brojnim kupcima predlaže joj energente plaćaju u rubljama.

Turska pak pokušava potaknuti trgovinu u lirama kako bi poduprla domaću valutu, oslabljenu neortodoksnom monetarnom politikom. Turska središnja banka snižava kamatne stope unatoč visokoj inflaciji.

Na pitanje o prijedlogu ruskog predsjednika Vladimira Putina da Turska postane čvorište za trgovinu prirodnim plinom, Donmez je rekao da će Ankara do kraja godine izraditi detaljni plan i da bi mogla održati konferenciju za dobavljače i kupce.

Ruski predsjednik predložio je u oktobru da Turska postane baza i alternativna ruta za opskrbu Evrope ruskim plinom nakon što su plinovodi Sjeverni tok 1 i 2 u Baltičkom moru oštećeni u eksplozijama. Turski predsjednik Tayyip Erdogan rekao je da se slaže s tom idejom.

“Mogli bismo organizirati međunarodnu konferenciju o plinu, možda u januaru ili februaru, kako bismo okupili dobavljače plina i zemlje uvoznice i saznali što o tome misle i potom uskladiti naše daljnje poteze”, rekao je Donmez.

Evropske vlade pripisale su oštećenje plinovoda kojim se ruski plin dopremao u Njemačku sabotaži i pokrenule su istragu. Švedska, Danska i Njemačka odbile su objaviti tko stoji iza eksplozija, pozivajući se na nacionalnu sigurnost.

Većinski je vlasnik plinovoda Sjeverni tok 1 ruski proizvođač plina Gazprom, s udjelom od 51 posto. Njemačke energetske grupe Wintershall i E.ON drže po 15,5 posto udjela, a francuski Engie i nizozemski Gasunie po devet posto.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...