Čim dođe zima i temperature padnu, počinje šmrcanje, kašljanje i u konačnici prehlada ili gripa. No donosi li hladnije vrijeme zaista više virusa i bakterija ili je ključ u nečem puno banalnijem?

Znanstvenici s Medicinskog fakulteta na Harvardu proveli su istraživanje i otkrili zašto više obolijevamo u hladnijem dijelu godine. Rezultate studije, u kojoj su naveli i kako spriječiti da se razbolimo zimi, objavili su u časopisu Journal of Allergy and Clinical Immunology.

Tokom istraživanja otkrili su, dosad neidentificiran, imunološki odgovor koji se nalazi unutar nosa, a koji se bori protiv virusa odgovornih za infekcije gornjih dišnih puteva. Daljnje testiranje otkrilo je ključnu stvar - hladni zrak povećava rizik od infekcije.

Dosad se mislilo da se prehlade i gripa šire u hladnijim mjesecima jer ljudi više vremena provode u zatvorenom, gdje se virusi lakše šire zrakom. No naša je studija otkrila biološki razlog za češće infekcije gornjih dišnih puteva u hladnijem dobu godine, a to smo potvrdili i rezultatima zabilježenima tokom pandemije COVID-19, objasnio je u izjavi za medije otorinolaringolog, profesor Benjamin Bleier, koji je bio stariji autor studije.

Kako dodaje Bleier, nos je jedna od prvih dodirnih tačaka između ljudskog tijela i okoliša i zbog toga savršeno mjesto za ulazak patogena koji uzrokuju bolest. Oni ulaze u dišne puteve i tijelo, inficiraju stanice, što dovodi do respiratornih infekcija. Međutim, liječnici i znanstvenici dugo nisu shvaćali kako se tačno dišni putevi bore protiv patogena. Sve do 2018. godine kad je profesor Bleier u suradnji s profesorom Mansoorom Amijiem sa Univerziteta Northeastern otkrio imunološki odgovor u dišnim putevima koji se aktivira kad bakterije (i virusi) uđu kroz nos.

Stanice na ulazu u nos detektiraju bakterije i potom otpuštaju milijarde sitnih, tekućinom napunjenih vrećica (vezikula) u sekret, okružuju i napadaju bakterije te ih tako uništavaju. Te vrećice sadrže antibakterijske proteine, koji se potom šalju iz prednjeg dijela nosa u stražnji dio dišnih puteva, kako bi se zaštitile i ostale stanice od bakterija, prije no što one prodru dalje u tijelo.

Glavni autor nove studije Di Huang (iz bolnice Mass Eye and Ear i suradnik Medicinskog fakulteta Harvarda) analizirao je kako su uzorci stanica i tkiva iz nosa, koji su prikupljeni od dobrovoljaca, odgovorili na tri različita virusa - koronavirus i dva rinovirusa koja uzrokuju običnu prehladu.

Otkrio je kako je svaki od tih virusa aktivirao ispuštanje vezikula iz stanica u nosu, ali na drugačiji način no što bi to učinile bakterije. Također, otkrio je kako vezikule u sebi sadrže receptore koji bi služili kao mamac i privlačili viruse na sebe, umjesto na stanice u nosu.

Što je više mamaca, to više vezikule mogu zarobiti viruse u sekretu prije no što se oni imaju šanse vezati na stanice u nosu, a to sprječava infekciju, pojašnjava Huang.

No ovo nije jedini mehanizam koji štiti naše tijelo od prehlade. Znanstvenici su otkrili da pad temperature u samom nosu uvelike utječe na imunološki odgovor. Tako pad temperature od samo pet Celzijevih stupnjeva unutar nosa usporava imunosni odgovor, smanjuje broj izlučenih vezikula za gotovo 42 posto, a smanjuje i broj antivirusnih proteina u sekretu.

Kad spojimo ta dva otkrića, dobijemo mehaničko objašnjenje zašto se infekcije gornjih dišnih puteva više događaju u hladnom dijelu godine, objasnio je Huang.

Ta bi otkrića mogla pomoći u pronalasku učinkovite zaštite protiv prehlade i gripe tokom hladnijeg dijela godine. Primjerice, sprejevi za nos mogli bi biti dizajnirani tako da potiču na veće izlučivanje vezikula i antivirusnih proteina.

Dok se to ne dogodi, znanstvenici imaju jednostavno rješenje za sve one koji su skloni prehladama - zagrijte nos. Tačnije, trebalo bi zaštititi nos od hladnog zraka. S jedne strane, to je moguće napraviti nošenjem zaštitne maske kad ste na otvorenome. S druge, možete se poslužiti trikom koji su znali već naši stari - navucite šal preko nosa i usta.