Nakon što je Bosna i Hercegovina dobila status kandidata za članstvo u Europskoj uniji tek je sada pred njom pravi posao. Jer Unija od BiH očekuje ubrzani proces provođenja reformi, koje bi trebale doći uspostavom nove vlasti. Dobivanje statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji svakako je ohrabrujuća vijest za Bosnu i Hercegovinu. I to je iznimno važan korak na njenom europskom putu. Međutim, razloga za slavlje i neku pretjeranu euforiju nema, jer se određeni kriteriji i uvjeti moraju ispuniti.

Nakon što je ljetos Europska unija dala status kandidata Ukrajini i Moldaviji, a potom sada i Bosni i Hercegovini, ona se može slobodno reći, malo izmijenila svoju politiku proširenja. Ali s jasnim strateškim promišljanjem, zadržavanja svoga utjecaja na ovim područjima.

Teško je odrediti neko stvarno vremensko razdoblje u kojem bi Bosna i Hercegovina mogla otvoriti pregovore s Unijom, a pogotovo postati njezinom punopravnom članicom. Ipak, to će u mnogočemu ovisiti o unutarnjim reformskim procesima. A u cijelom procesu nove vlasti će imati veliku odgovornost kako ovu zemlju odvesti do njezinog strateškog cilja, punopravnog članstva u Europskoj uniji.

-Pristupni pregovori s Europskom unijom kada ih i ako ih otvori Bosna i Hercegovina, bit će vrlo dinamičan proces. U kojem će vlast morati pokazati efikasnost, jer daljnji koraci ovise prije svega o BiH samoj. Naučili smo i to da političke klase ne obavljaju svoj posao, da nisu dorasle sklapati kompromise, dogovarati se, da ne gledaju na zajedničku državu kao na vrijednost koja je veća od pukog zbroja triju nacionalnih identiteta, koji prevladavajući obilježavaju BiH, tvrdi politolog Davor Gjenero .

Zanimljivo je kako je nedugo nakon dobijanja kandidatskog statusa iz bh. entiteta Republika Srpska stigao odgovor koji je obradovao režim u Kremlju.

Naime, Milorad Dodik , predsjednik RS-a kazao je kako bi eventualni ulazak BiH u EU udaljio srpski narod od Rusije, neizravno potvrdivši kako će se zalagati za opstrukcije bh. puta ka EU.

-Naravno, u BiH ništa ne ide glatko, pa tako uspostavljanje institucija prati više „čaša žući”, od ugrađivanja osumnjičenih ljudi pod sankcijama u zajedničke institucije, do opasnih kompromisa zapostavljanja euroatlantskog identiteta u programskim dokumentima budućeg Vijeća ministara BiH. Neizvjesnost koju će BiH pratiti u idućoj godini, prije svega, vezana je uz pitanje koje će mjere akteri s obvezama prema Putinovom totalitarnom režimu. Dakle, prije svega oni povezani s Miloradom Dodikom, ali isto vrijedi i za one povezane s Draganom Čovićem, u narednom razdoblju kompromitirati bosanskohercegovačku europeizaciju.

Sreća za BiH prije svega je u tome što je unutar EU prevladalo uvjerenje da se Unija mora vratiti na vrijednosti Britansko-njemačke inicijative iz 2014, odnosno prije toga na projekt Taylormade pristupa Bosni i Hercegovini. Dakle, ako ne ide kroz vrata, zahvaljujući radu bosansko-hercegovačkih političkih klasa, Europska unija mora ovu državu u europsku integraciju uvući „kroz prozor”, i to uz pomoć civilnog društva, akademske zajednice i medija, koji imaju europeizacijske potencijale.

Jedino važno, dakle, ostaje da javne vlasti budu ograničene i kontrolirane, kad već ne pridonose javnom dobru koliko bi trebalo, da barem na stvaraju štetu, poručuje Gjenero.

Da su u Kremlju zabrinuti takvim raspletom situacije na Balkanu potvrdila je i Marija Zaharova, visoka dužnosnica u ruskom ministarstvu vanjskih poslova. Zaharova je nedavno u svom brifingu osvrnula i na dodjeljivanje kandidatskog statusa za BiH na putu ka EU.

-15. decembra ove godine Evropsko vijeće odlučilo je dati Bosni i Hercegovini status kandidata za članstvo u EU. U kontekstu trenutne situacije u svijetu i ekspanzionističke linije Zapada, očigledno je da je prilikom donošenja ove odluke u prvi plan je stavljen zadatak potpunog geopolitičkog osvajanja regiona, institucionalizacije neokolonijalne politike koja se ovdje vodi godinama. Riječ je o oduzimanju prava stanovnicima Bosne i Hercegovine da samostalno grade svoj unutrašnji život te da biraju partnere po vlastitom nahođenju i želji, navela je u brifingu Zaharova.

-Ovo nije pretjerivanje. EU je odavno pretvorila pretpristupne i pristupne pregovore u instrument ekonomske i političke prisile. Isto vidimo iu drugim zemljama ovog regiona. “Fokusne” države ne sudjeluju u izradi briselskih odluka. Oni su grubo i kategorički prisiljeni da se “automatski” pridruže svim vanjskopolitičkim izjavama EU i odlukama o sankcijama, poručila je Zaharova.

(SB)