Odbrambena je volja od presudne važnosti za svaku zemlju koja se nađe na udaru agresije, piše Foreign Policy. Rusija je mislila da će Ukrajinu poraziti u par dana, no odbrambena je volja Ukrajincima pomogla odbiju dobar dio ruskih napada te odrade i nekoliko uspješnih kontraofenziva. Kako je pokazala nedavno provedena anketa, 82 posto Finaca voljno je dati doprinos odbrani svoje zemlje. Taj je postotak toliko visok zato što se Finska za odbranu priprema još od Zimskog rata i invazije Sovjeta. Vidjevši koliko je volja važna za opstanak, Estonija se dala u stvaranje vlastite. Estonska premijerka Kaja Kallas, čiji su Reformisti uvjerljivo trijumfirali na nedavnim parlamentarnim izborima, odmah se nakon pobjede suprotstavila Moskvi i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

"Odbrambena je volja u Estoniji prije bila nuspojava opće senzibilizacije nacije i komunikacije. Stvaranju iste sada želimo pristupiti strukturirano i koordinirano. Želimo da su naši rezervisti visoko motivirani i spremni braniti svoju domovinu. Želimo da naše društvo podržava naše vojnike i oružani otpor protiv agresora", rekao je direktor za odbrambenu volju u Ministarstvu odbrane Estonije Helmuth Martin Reisner, dužnosnik koji Estonce mora motivirati za odbranu zemlje.

Osim što u srca i umove Estonaca mora ugraditi volju poput one koja živi u Ukrajincima i Fincima, Reisner djelovanje civila mora na pravi način uskladiti s aktivnostima vojske. Volja da se nacija odbrani od agresora ne može se svesti na individualne postupke milosrdnih Samarijanaca. S druge strane, nacija prepuna koordiniranih i spremnih boraca agresoru može poslati poruku da mu se napad neće isplatiti. Finska s Rusijom tako komunicira već godinama.

Godišnja anketa o pitanjima nacionalne sigurnosti koju je Estonija provela nakon što je Rusija napala Ukrajinu pokazala je da 81 posto Estonaca vjeruje da je oružani otpor u slučaju napada na njihovu domovinu nužan ili djelomično nužan. Dvije trećine ispitanika reklo je da su voljni ili djelomično voljni sudjelovati u odbrambenim aktivnostima. Obje brojke predstavljaju skok u odnosu na anketu provedenu 2021. godine. Estonske je državnike, međutim, sigurno zabrinuo podatak da bi čak 31 posto ispitanika u slučaju napada na Estoniju iz nje pokušalo pobjeći. U zemlji bi u slučaju napada ostalo njih 55 posto. Uz to, samo je trećina ispitanika rekla da bi u slučaju napada znala što treba napraviti.

Reisneru je povjeren posao korigiranja tih brojki. On će u Estonce morati usaditi vjeru u odbranu, ali ih i motivirati da u njoj sudjeluju.

Ministarstvo odbrane Estonije već neko vrijeme pokušava otkriti zašto estonski rezervisti uveliko podržavaju vojnu odbranu, ali nisu baš voljni sudjelovati u vojnim vježbama. "Mislim da je glavna barijera iznos koji osoba privređuje. Zdravlje je druga barijera, a treća izostanak potpore porodice", rekao je Reisner. Ministarstvo ne može napraviti ništa po pitanju zdravlja rezervista i potpore koju im pružaju članovi obitelji, no može poboljšati odnos vojske i privatnih firmi u kojima rade. Reisner je rekao da Ministarstvo pokušava doznati kako potaknuti kompanije da bolje podrže rezerviste. "Možda će to biti porezna olakšica, možda nagrada, a možda neki drugi poticaj", dodao je Reisner.

Estonija će se prilikom izgradnje odbrambene volje suočiti s istim izazovom s kojim su se suočile i druge zemlje - morat će otkriti kakve to odbrambene zadatke civili uopće mogu izvršavati. Iako su se Ukrajinci jako brzo snašli, druge se zemlje, pa tako i Estonija, ne mogu pouzdati isključivo u domišljatost pojedinaca. Reisner će tako u martu anketirati Estonce kako bi doznao što bi bili voljni raditi da zemlju odbrane od agresora. Modela ima, a jedan od najuspješnijih implementirao je jedan od njihovih skandinavskih susjeda.

Švedska je za vrijeme Hladnog rata imala izvrsno posloženu odbranu. Sve su državne institucije znale koji će im kadrovi trebati ako rat počne. Primjerice, ako bi državi zatrebalo inženjera elektrotehnike, te se osobe ne bi slale u vojsku. Istovremeno, osobe sa znanjima koja u ratu mogu biti korisna dobile su zadatke koje trebaju ispuniti u slučaju izbijanja rata. I dok je totalna odbrana koju Švedska oformila najbolji takav sistem u svijetu, ekonomije mnogih zemalja značajno su se promijenilo tokom posljednjih 50 godina. Primjerice, programeri i utjecajni korisnici društvenih mreža odbrani danas mogu dati opipljiv doprinos. Uz to, stručnjaci koji posjeduju znanja koja nisu primjenjiva u ratnom kontekstu mogu steći znanja koja jesu. Šveđani i dan danas mogu naučiti kako rukovati komunikacijskim uređajima ili dresirati pse za detekciju mina i eksploziva.

S obzirom na to da odnosi Moskve i Tallinna nikad nisu bili lošiji, Estonija će odbrambenu volju svoga naroda morati izgraditi u rekordnom roku. Odmoći će joj činjenica da je njezino društvo heterogenije od finskog. Za početak, etnički Rusi čine otprilike četvrtinu ukupne populacije Estonije. Nadalje, u Estoniji živi dosta stranaca koji rade u njezinih tehnološkoj industriji, a nedavno je primila i desetke hiljada ukrajinskih izbjeglica. Iako su etnički Rusi dugo bili naklonjeni Rusiji i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, to zbog rata u Ukrajini više nije slučaj i potpora koju Putin uživa među Rusima u Estoniji više nije visoka. Naravno, to ne znači da će ti Rusi htjeti sudjelovati u odbrani Estonije. Povrh toga, sve će te grupe neki hipotetski napad na Estoniju doživjeti drukčije od rođenih Estonaca. Međutim, to ne znači da ne mogu sudjelovati u njezinoj odbrani. Istina, bit će ih teže organizirati, no ne i nemoguće.

Situacija nije mnogo drukčija u drugim multietničkim zemljama Zapada. Da bi stvorile odbrambenu volju, morat će mobilizirati najrazličitije grupe građana. Zato će Zapad pomno pratiti kako će se Estonija riješiti taj problem.