Piše: Darko Omeragić

Da će Republika Srpska ove godine morati vratiti više od miljardu KM vanjskog duga za "Slobodnu Bosnu" je poslovni konsultant-analitičar Zoran Pavlović potvrdio još u decembru prošle godine.

Informaciju da će od tog duga RS morati odjednom da vrati više od 300 miliona KM na osnovu zaduženja na Bečkoj berzi i da je to primarni zadatak entitetske vlade, također, nam je u decembru prošle godine potvrdio Pavlović. No, ovih dana se najviše prašine diglo oko posjete premijera RS Radovana Viškovića Pekingu koja je povezana sa silnim dugovima tog bh. entiteta. Šta je Višković radio u Pekingu? Da li je nudio obveznice RS-a, kako će RS servisirati zaduženje? Sve su to pitanja na koja smo odgovor ponovo zatražili od Pavlovića, jer entitetska vlast ne govori o tome šta je Višković dogovarao s Kinezima.

"Ovdje u startu treba naglasiti da ne treba tražiti poveznicu s pričom o državnoj imovini jer RS ne uzima kredite s davanjem hipoteke pa da joj treba uknjiženo vlasništvo nad zemljom kojom će garantovati plaćanje kredita. Druga priča je zaduživanje na Bečkoj berzi gdje postoji dokument koji se zove "prospekt" gdje je jedan od elemenata garancije koju nudi izdavalac obveznica i pravo da, ukoliko dug ne bude servisiran, taj neko ko je vlasnik obveznica može doći i preuzeti firmu čiji je vlasnik RS više od 51 posto. To je obećanje onim koji daju pare kao dodatna sigurnost i garancija da će svoje pare dobiti nazad", pojasnio je Pavlović.

ŠTA JE VIŠKOVIĆ RADIO U KINI?

Na naše pitanje šta je Višković radio u Kini, naš sagovornik odgovara, da nema jasne informacije o tome, kao i o tome kako će RS izservisirati vanjski dug od 1,09 milijardi KM ove godine, što je zacrtano u planu otplate u budžetu RS za ovu godinu.

"Zna se samo da je 330 ili 340 miliona KM obaveza koja jednokratna i koja se mora platiti momentalno, a vezana je za Bečku berzu, odnosno obveznice. Sve ostalo dolazi na naplatu kroz različite kredite koji su uzimani za infrastrukturne projekte i slično. Dobar dio tih kredita servisira se prilivom novca od indirektnih poreza. Međunarodna zaduženja koja se evidentiraju u Centralnoj banci BiH kao entitetska zaduženja se tako rješavaju, dok se ostatak tog novca od indirektnih poreza šalje na račun entiteta. Tih 330 ili 340 miliona KM koji su išli preko Bečke berze nemaju veze s Centralnom bankom i metodologijom otplate međunarodnih kredita. Ako RS nema novca za isplatu duga ostaju joj dvije opcije-dizanje novih kredita ili ponovno pojavljivanje na berzi, odnosno da novim novcem servisiraju staru obavezu", kaže Pavlović.

Dakle, "drama" će biti vraćanje 330-340 miliona KM uzetih na Bečkoj berzi, a koje RS treba vratiti do kraja juna. Entitetska ministrica Zora Vidović tvrdi da su novac našli, ali ne i gdje. Gdje je RS mogao naći novac za ovaj dug, pitali smo našeg sagovornika.

"Možemo samo razmišljati o tome i to na ovaj način. Moje promišljanje je da je jedan od izvora aranžman s mađarskom državnom bankom na nivou od 110 miliona eura neki izvor za plaćanje "bečkih obveznica", a ostatak je moguće namiriti na domaćem tržištu i plasmanu obveznica s kamatom od 5-6 posto. Ovo o čemu govorim je sklapanje mozaika od onih informacija koje imamo. Mislim da RS novac od mađarske banke još nije povukao nego da ih čuvaju za servisiranje obaveza iz Beča to je moje mišljenje jer se još nigdje nije pojavila informacija o distribuciji tih sredstava", objašnjava Pavlović.

Javnosti je, također, ostala misterija šta je premijer RS-a radio u Pekingu. Poznato je tek da je razgovarao s predstavnicima državnih firmi koje se bave infrastrukturom, ali i sa predstavnicima kineskih banaka.

OBVEZNICE KAO GARANCIJA

"Moje promišljanje je da ako je Vlada RS izašla na tržište obveznica u Beču i Londonu onda imate i kredibilitet da se obveznice RS koriste kao garancija za infrastrukturne projekte, a možda i za prodaju kineskim bankama kako bi se došlo do gotovine za servisiranje dugova. Da sam ja premijer RS s Kinezima bih razgovarao o tome da li žele obveznice RS direktno ili preko berze. No, problem je u tome što niko ne zna šta je Višković uradio i dogovorio u Kini.

Moj zaključak je da RS mora naći još neki oblik finansiranja kako bi izmirila dug nastao na Bečkoj berzi. Da razjasnimo još nešto, Kinezi su poslovni ljudi koji brzo uče i vrlo su rigidni po pitanju ugovora i realizaciji izvršavanja obaveza. U prevodu to znači da nema milosti.

Primjer je Crna Gora koja je potpisala ugovor o izgradnji autoputa prema Srbiji. To je bio prevelik zalogaj za njih i preskupo, pa su Kinezi zaustavili gradnju. Potom je Crna Gora tražila novac od Evropske centralne banke koja je odgovorila da ne finansira Kineze, što im je stvorilo probleme zbog kojih su, čini mi se, otišli na berzu s obveznicama gdje je kao element plaćanja bilo da se nešto od državne imovine preuzme za plaćanje duga. I Kinezima se tu "našla" Luka Bar kao interesantna zbog transporta i logistike. Na isti način su Kinezi zakupili pola luke u Grčkoj, a kada je Grčka zapala u finansijske probleme na tržište je stavila pola Pirejske luke i to je završilo u rukama kineske firme", zaključio je Pavlović.