Britanski list Guardian piše o predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i državnoj mjeri razoružavanja koja je donesena nakon dva tragična događaja u toj zemlji.

Britanski list navodi da u duboko podijeljenoj naciji preplavljenoj smrtonosnim oružjem, gdje se veličaju ratni zločinci, rijaliti programi, gde su ljudi i dalje mislima u tragičnim događajima koji su se nedavno dogodili, mnogi sumnjaju da li će predsjednikovo obećanje da će "razoružati" zemlju biti dovoljno. Srbi su predali više od 13.500 komada oružja, podsjeća Guardian.

Predsjednik Aleksandar Vučić, populistički, prokremljanski autoritarac čiji su politički korijeni u krajnje desnom nacionalizmu – kratko je bio ministar informisanja u vrijeme srpskog lidera optuženog za ratne zločine Slobodana Miloševića – osudio je "napad na cijelu našu zemlju", navodi Guardian, a prenosi N1.

Guardian izdvaja i mjere koje je predsjednik Vučić donio, a tiču se potpunog razoružavanja Srbije.

Vučić je dobio neke pohvale, posebno u inostranstvu za taj potez, a neki komentarišu njegovu odlučnost suprotstavljaju očiglednoj nesposobnosti SAD, da se uhvati u koštac sa nasiljem vatrenim oružjem.

No, dok je njihov predsjednik obećavao „oštar odgovor, hitne mjere i stroge kazne“ za suzbijanje kriminala, mnogi Srbi su se pitali šta se još krije iza toga – i koliko je Vučić mogao doprinijeti prekomjernom nasilju u zemlji, u njenoj politici i na televizijama, navodi Guardian.

Neki podržavaju vladine mjere. "Previše je nasilja. Ne znam kako se do sada nisu bavili ovim pitanjem”, rekao je Ivan Petrović, penzioner. Ali drugi nisu sigurni. "Ne znam šta da mislim. Imam dete i ne osećam se sigurno", rekla je Vesna Dragišić.

Guardian podsjeća da je hiljade ljudi izašlo u petak na ulice Beograda u drugom protestnom skupu "Srbija protiv nasilja" pod vođstvom opozicije, tražeći ostavku ministra unutrašnjih poslova i okončanje onoga što mnogi vide kao kulturu nasilja propagirang od strane medija i političara vladajuće stranke.

Vučić je optužio svoje protivnike da pokušavaju da iskoriste tragedije u političke svrhe i najavio planove za sopstveni miting krajem maja. On je u nedjelju rekao da će "uskoro" podnijeti ostavku na mjesto lidera Srpske napredne stranke, obećavajući nove parlamentarne izbore prije kraja septembra, piše Guardian.

Niko ne zna koliko ima oružja u Srbiji. „Imamo dezinformacije od vlade. Ali procjene za ukupan broj legalanog i nelegalnog oružja kreću se od 1,5 do 3 miliona. To je zastrašujuće“, smatra Maja Bjeloš, istraživač u Beogradskom centru za bezbednosnu politiku.

Ona je rekla da oružje zaostalo iz jugoslovenskih ratova devedesetih predstavlja samo dio arsenala. "Postoji tradicija vatrenog oružja u kući, koja se prenosi s generacije na generaciju, pucanja u vazduh tokom svečanosti", rekla je ona.

Represivne mjere ne bi pomogle, rekao je Bjeloš: "Srbija ima među najvećim brojem policajaca po glavi stanovnika u Evropi, ali to nije učinilo da se građani ojsećaju sigurnije niti je rešio problem nasilja", prenosi Guardian.

Guardian podsjeća da uprkos lakom pristupu oružju, masovne pucnjave u Srbiji su bile retke pre ovog meseca, poslednja 2013. Ali usred teškoća, nasleđa rata, endemske korupcije i visokog nivoa nasilja u društvu, politici i medijima, stručnjaci su dugo upozoravali da prisustvo tolikog broja oružja predstavlja pretnju.

Vučić i njegova vladajuća stranka svoje političke protivnike i strane rivale redovno omalovažavaju koristeći termine "ološ", "lopov", dok sjednicama parlamenta dominiraju grube i agresivne uvrede.

"Oružje kojim su deca pobijena punilo se zlom već deceniju. Neće nas izlečiti ni kad bi sve oružje oduzeli i sve sociopate smestili iza brave, dok god nam sudbinu kroji onaj ko je otključao i zajahao zlo", napisao je na Twitteru opozicioni lider Zdravko Ponoš.

Guardian navodi i peticiju koju je potpisalo 450.000 ljudi u kojoj se poziva da dvije provladine televizije izgube dozvolu za emitovanje.

Mafijaši, ratni zločinci i ozloglašeni nasilni fudbalski huligani redovno se pojavljuju u scenama koje uključuju premlaćivanje žena i pretnje oružjem, uz političke programe u kojima Vučić i njegovi saveznici harangiraju protiv svojih protivnika.

"U Srbiji postoji ‘industrija populizma’ koja je osmišljena da promoviše Vučića i ocrni njegove protivnike", rekao je Zoran Gavrilović sociolog Biroa za društvena istraživanja. "Nasilje rijaliti programa služi za legitimizaciju agresivnog političkog rečnika. Govor mržnje, od strane glavnih društvenih i političkih aktera u Srbiji i preko njenih glavnih medija, postao je jezik broj jedan u zemlji."

Srbija je od dolaska Vučića na vlast pala sa 54. na 93. od 180 zemalja u svjetskom indeksu slobode medija Reportera bez granica. Nezavisni mediji su progresivno istiskivani, a novinari napadnuti, navodi Guardian.

Guardian se u svom tekstu osvrće i na izvještaj Evropskog parlamenta, gdje su navedene između ostalog i prepreke za pristupanje Srbije Evropskoj uniji.

Viola fon Kramon rekla je da su ključna pitanja vladavina prava, sloboda medija i odnosi sa Kosovom i Moskvom. "Srbija treba jasno da pokaže da želi u EU", rekla je ona. Vrijeme "sjedenja na dvije stolice" i balansiranja između zapada i Rusije je prošlo.

Klemen Grošelj, slovenački europarlamentarac, istakao je nedostatak napretka u pogledu nezavisnog pravosuđa i medija koji "nisu nezavisni niti objektivni".