Poslanik SNSD u parlamentu Srpske, Slavenko Ristić, osim što je na čelu stranke RSS i većinski je vlasnik Tehničkog remonta Bratunac (TRB), ali i još nekih preduzeća, odlučio je da se okuša i kao ambasador.

Ristić je, naime, prošli mjesec zatražio mišljenje od entitetske Komisije za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti RS, na čijem čelu se nalazi Obrenka Slijepčević, da li bi bio u sukobu interesa ako bi istovremeno obavljao mandat narodnog poslanika i ambasadora Suverenog malteškog viteškog reda Malteški vitezovi u Bosni i Hercegovini.

Komisija je u svom odgovoru citirala Zakon o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti RS, iz čega se ne može iščitati da li bi Ristić bio u sukobu interesa, piše Srpskainfo.

"Članom 2. Zakona o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti RS propisano je da sukob interesa postoji u situacijama u kojima izabrani predstavnik, nosilac izvršne funkcije ili savjetnik ima privatni interes koji je takav da može uticati ili izgleda da može uticati, na nepristrasno i objektivno vršenje njegove dužnosti, a privatni interes uključuje bilo koju prednost za njega ili njegovu porodicu i druge osobe ili organizacije sa kojima je on imao ili ima poslovne, političke i druge veze", navodi se u odgovoru.

Citirali su i član 4. u kojem se precizira ko su sve “izabrani predstavnici” (narodni poslanici u NSRS, delegati u Vijeću naroda RS i odbornici u skupštinama jedinica lokalne samouprave).

"Jedini član koji definiše pitanje nespojivosti sa udruženjima i fondacijama je član 8. koji propisuje da izabrani predstavnici, nosioci izvršnih funkcija i savjetnici ne mogu biti članovi organa, predsjednici ili direktori udruženja ili fondacija koja se finansiraju iz budžeta Republike ili jedinice lokalne samouprave u ukupnom godišnjem iznosu većem od 100.000 КM", navodi se u odgovoru Komisije.

Dalje se skreće pažnja na još neke zakonske odredbe koje su bitne u “ponašanju narodnih poslanika NSRS kako se ne bi našli u sukobu interesa”.

Na kraju svog odgovora Komisija navodi da su u ovom “mišljenju naznačili koji su uslovi potrebni, da bi se radilo o sukobu interesa po ovom Zakonu”.

"Međutim, napominjemo da bi se odredbe o pitanju ovakve vrste nespojivosti mogle nalaziti i u nekim drugim zakonima, u kojima su propisane neke posebne procedure i posebna nadležna tijela", piše u odgovoru.

Ko čini Malteški red

Podsjećamo, Malteški red ima diplomatske odnose sa 110 država i status stalnog posmatrača u Ujedinjenim nacijama, što mu omogućava da djeluje kao neutralna strana u naporima za pružanje pomoći u ratnim zonama. Ovaj red ima diplomatske odnose sa Bosnom i Hercegovinom od 1998. godine.

To je najstarija humanitarna organizacija na svijetu i poslije Katoličke Crkve najstarija institucija zapadnoga svijeta.

Papa Franjo je u septembru prošle godine raspustio vođstvo reda i postavio privremenu vladu nakon smrti posljednjeg Velikog majstora u junu te godine. U maju ove godine je kanadski advokat Džon Danlap izabran za novog Velikog majstora Malteških vitezova.

Malteški vitezovi su, inače, viteški i vjerski red Rimokatoličke crkve, a većina članova Malteškoga reda dolazila je ranije iz viteških i plemićkih katoličkih porodica.

Danas vitezovi pripadaju svim društvenim slojevima, pa povlašteni stalež nije izborni kriterij za ulazak u red. Članstvo je načelno otvoreno svim katolicima koji su privrženi poslanju Malteškoga reda u skladu sa geslom: “Zaštita vjere i pomaganje siromašnima”.

Red ima višemilionski budžet, 13.500 članova, 95.000 volontera i 52.000 medicinskog osoblja koje vodi izbjegličke kampove, centre za liječenje od droge, pomoć u katastrofama i klinike širom svijeta. Bio je veoma aktivan u pomaganju ukrajinskim izbjeglicama i žrtvama rata.

Red nema stvarnu teritoriju osim palate i kancelarija u Rimu i tvrđave na Malti, ali je priznat kao suvereni entitet sa sopstvenim diplomatskim korom i pasošima.