Politolog Davor Gjenero, izvrstan poznavatelj prilika i konstelacija političkih snaga u regionu, komentirao je za „Slobodnu Bosnu“ jučerašnje parlamentarne izbore u Crnoj Gori, te ukazao na mogući rasplet političkih prilika u susjedstvu.

-Činjenica je da se parlamentarna arena u Crnoj Gori dramatično promijenila u izrazito kratkom vremenu, od predsjedničkih izbora, premda je od njihovog drugog kruga prošlo tek koji dan više od dva mjeseca. Prva promjena koja je uočljiva izrazito je nizak odaziv na izbore, bitno niži nego i na predsjedničke ili na parlamentarne izbore 2020., ili 2016. godine.

Čini se da je biračko tijelo u Crnoj Gori u kratko vrijeme dramatično rezignirano, a toj rezignaciji vjerojatno je bitno doprinijelo izbijanje neugodne afere vezane uz korejskog prevaranta s kriptovalutama, koji se krio u Crnoj Gori, a povezan je s Milojkom Spajićam (prema priznanju samog Spajića, koji ne krije da ga poznaje i da je surađivao s njim, iako negira ilegalno financiranje svoje stranke), vođom opcije koja je relativni pobjednik izbora. Ipak, izbijanje te afere vjerojatno je naštetilo Spajiću i Pokretu Evropa sad, jer se spekuliralo da bi oni mogli osvojiti i više od 30 % glasova, a na izborima su im građani dali samo oko 25,5 %.

Iako su mnogi analitičari procjenjivali da Demokratska partija socijalista, koja je preko noći ostala bez vodstva svoga osnivača Mila Đukanovića, vodi pogrešnu kampanju, usredotočenu na svoj „koalicijski potencijal”, ta stranka doista po prvi puta nije najveća pojedinačna stranka ali je očuvala relevantan zastupnički klub, i to izgleda sa samo jednim mandatom manje od PES-a, poručio je Gjenero, te dodao:

-Budući da je u finalu kampanje došlo do žestokog sukoba PES i URA-e Dritana Abazovića, a da su Spajić i Abazović praktički jedan drugog slali u zatvor (Abazović Spajića zbog afere kriptovaluta, Spajić Abazovića zbog zloupotrebe premijerske pozicije i prekoračenja ovlasti pri sazivanju Vijeća nacionalne sigurnosti) malo je vjerojatno da je nakon izbora moguć Spajićev kabinet u kojem bi Abazović imao relevantnu ulogu. Svojih 15 % glasova odnijele su velikosrpske opcije, ali oni su parije u političkoj areni, i najviše čemu oni mogu poslužiti je da budu potpora manjinskoj vladi, što teško može zadovoljiti njihove ambicije. Bošnjačka, albanska i hrvatska manjina ostvarile su dobre izborne rezultate, a ako je suditi po prvim izjavama, oni ostaju vjerni konstitucionalnom patriotizmu u Crnoj Gori.

Dakle, ne čini se da će bez vrlo snažnih garancija srljati u koaliciju sa Spajićem i PES-om, što znači da će Spajić imati itekako težak posao osigurati parlamentarnu većinu. Najgori scenarij za crnogorski suverenizam bio bi da se bilo manjinske stranke, bilo sam DPS, požure u koaliciju u kojoj bi bili manjinski partneri. To bi kompromitiralo prije svega DPS, koji je i u kampanju gubio zbog toga što je ostavljao dojam da mu je važnije sudjelovanje u vlasti od principa.  Uz ozbiljan opozicijski stav DPS može iskoristiti činjenicu da je njegov kadrovski bazen najdublji, da okuplja najviše ljudi koji razumiju što je država, i da može imati potencijal okupljanja proeuropskih i suverenističkih eksperata, koji mogu dodatno pojačati serioznost njihova opozicijskog stava.

Najvažniji rezultat ovih parlamentarnih izbora je da je Crna Gora ostala pluralistička, da blok otvorenih protivnika suverenizma, europeizma i euroatlantizma nije dobro prošao, da je sveden na marginalnu ulogu. Oni za koje se očekivalo da će biti koalicijski partneri u postizborno razdoblje ulaze otvoreno posvađani, na rubu političkog rata, a DPS pokazuje da je ipak očuvao biračko tijelo i da uz malo pameti može očuvati i svoje političke vrijednosti. Spajić je izborni pobjednik, ali njegova je izborna pobjeda svojevrsna čaša žuči. Neće mu biti lako formirati većinu, a još će teže biti održavati tu većinu. Dakle, suverenistička Crna Gora nije potučena, nije bez šansi za oporavak i jačanje, pod uvjetom da suverenističke opcije pokažu pamet i principijelnost, zaključio je Gjenero za „Slobodnu Bosnu“.

(M.I.)