Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima obilježen je desetu godinu zaredom na Groblju mira na Bilima između Mostara i Širokog Brijega.

Program je započeo polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća izaslanstva iz BiH i Republike Hrvatske pred spomenikom Pieta.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u svom je pozdravnom govoru kazao kako se hodočasnici već deset godina „prisjećaju i uče o ožiljcima hrvatskih predaka te samim time razmišljaju i o svojoj budućnosti“.

-Nakon deset godina s ponosom možemo reći da smo otrgnuli od zaborava osam desetljeća pokušaja zatiranja jednog dijela naše povijesti. Kada smo krenuli prije deset godina mnogi nisu vjerovali da ćemo danas biti na ovoj razini. Cilj je bio da na desetu obljetnicu imamo deset tisuća križeva, a imamo ih više od 11 tisuća i želimo nastaviti dalje razvijati svu nužnu infrastrukturu da bi ovaj projekt bio ono što može biti na ponos svakom od nas – poručio je Čović.

Čović je izjavio kako je siguran da će na Groblju mira kroz idućih nekoliko godina biti i pedesetak hiljada križeva te je pozvao sve koji podupiru ovaj projekt da nastave zajedno raditi te je najavio javnu raspravu o cjelovitom projektu kako bi se ovom lokalitetu dala konačna namjena.

-Povijesna dimenzija šalje jednu posebnu poruku, a to je da više nijedan zloćin i nijedan zločinac ne ostanu neistraženi. Nastavimo istraživati ono što je posebno vrijedno za naš narod, jedino istina do kraja će i nas osloboditi (…) Mnogi su svojim životima platili samo zbog toga što su vjerovali na svoj način, isticali svoju vjeru, jezik i kulturu na jedan poseban način. Svi se zajedno trebamo ugraditi u ovaj spomen-park i dati svoj doprinos da on bude na ponos svih nas, zaključio je Čović.

Riječ je o groblju na zaravni Bile, petnaestak kilometara sjeverozapadno od Mostara, za koje u Savezu antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata (SABNOR) Bosne i Hercegovine (BiH) tvrde da je mjesto gdje se sahranjuju pripadnici ustaškog pokreta iz Drugog svjetskog rata.

"Ustaški pokret u Drugom svjetskom ratu bile su jedinice dobrovoljaca koje su radile najkrvavije zločine, gdje su god došli, na prostoru bivše Jugoslavije. Na kraju krajeva, dovoljno je da je iza njih ostao Jasenovac. Pravljenje ovakvog groblja je zapravo dosljedno provođenje revizionističke politike prema Drugom svjetskom ratu, prema antifašističkoj borbi naroda, ne samo BiH, nego čitavog prostora eks-Jugoslavije koju provodi Dragan Čović kao lider HDZ-a", kazao je ranije Senad Đulić, predsjednik SABNOR-a BiH.

Historičar Dragan Markovina kaže kako ideja i sama izvedba Groblja mira pokušava "iskopirati" ono što se u Španjolskoj pokušava dekonstruirati.

"Pod krinkom komemoriranja svih žrtava Drugog svjetskog rata, Franco je to napravio sa Španjolskim građanski ratom – pokušava se komemorirati zapravo isključivo kolaboracionističke vojnike", kazao je Markovina.

(SB)