Drastično povećan broj migranata koji pristižu iz smjera Hrvatske u Sloveniji pretvara se u političko pitanje: oporbeni SDS ove sedmice je 'zbog zaštite stanovništva u pograničnim područjima' zatražio da se sjednica saborskog Odbora za unutarnje poslove sazove u općini Brežice, a čuju se i otvoreni pozivi da se hitno zaustave sve aktivnosti oko uklanjanja ograde na slovenskoj južnoj granici, pa čak i da se onamo pošalje vojska, prenosi tportal.hr.

Tamošnji ministar unutarnjih poslova Boštjan Poklukar u utorak je u telefonskom razgovoru s hrvatskim kolegom Davorom Božinovićem upozorio da je porast broja ilegalnih prelazaka granice uočen upravo na području općine Brežice, a policija je pojačala nadzor na tom području dodatnim policijskim patrolama, helikopterom i drugim tehničkim sredstvima.Poklukar je hrvatskom kolegi predložio da i oni učine isto, a ponudio je i pomoć slovenske policije u zaštiti vanjske granice Evropske unije.

U pozadini se po svemu sudeći krije nedavno promijenjena praksa hrvatske policije koja migrante - dakako, one koji izraze namjeru zatražiti azil - svojim vozilima prevozi do većih gradova i daje im rok od 24 sata da se prijave u registracijske centre. Oni, dakako, uglavnom to ne čine, već nastavljaju putovanje prema zapadu, ali se time postiglo da se migranti kraće zadržavaju na ulicama.

Slična praksa očito vlada i u Sloveniji jer tamošnja oporba prigovara vlasti da su se policajci pretvorili u 'taksiste koji samo prevoze migrante od granice do centra'. Na račun te zemlje sada stižu prigovori iz susjedne Austrije i tako se stvara lančana reakcija.

Koliko su uopće realne najave strože kontrole unutarnjih granica i što se događa s migrantima, za tportal objašnjava Filip Dragović iz Instituta za sigurnosne politike u Zagrebu.

'U pozadini cijelog problema jest činjenica da migracijska kriza započeta 2015. godine zapravo i dalje traje, samo je fokus politike i javnosti katkad manji, a katkad veći. Ogroman broj ljudi i dalje se bez ikakvih dokumenata kreće prema Europi i zloupotrebljava sustav azila: kada oni iskažu namjeru zatražiti ga u Hrvatskoj, policiji su vezane ruke. Hrvatska je imala velike prigovore zbog pushbackova na granicama, a sada kada i zaprimimo migrante koji ne žele ovdje ostati, ni to nije dobro', kaže Dragović.

'A problem nije ni u Hrvatskoj, ni u Sloveniji, nego u činjenici da je još 2015. godine službeno priznato da je europska migracijska politika propala te da ni osam godina kasnije nemamo novi dokument o tome, niti bilo kakvu naznaku reforme sustava azila. Radi se o europskoj, a ne nacionalnoj politici, no očito postoje različiti interesi: s jedne strane vlada stav da Europi trebaju migranti, a s druge da ih treba zaustaviti', dodaje Dragović.

On upozorava da ogroman broj migranata koji prispiju do Hrvatske – izuzev onih koji zloupotrebljavaju bezvizni režim Srbije - dolazi iz zemalja regije, u koje su ušli preko drugih zemalja članica Europske unije.

'Tragedija je to da se ljudi odlučuju na ovakva putovanja, da putem ginu i plaćaju silan novac krijumčarima, a oni su zapravo jedini na dobitku. Osuda javnosti i presude koje dobivaju krijumčari evidentno nisu adekvatne', upozorava Dragović.

On naglašava da je ključ rješenja problema usvajanje nove europske migracijske politike, jasne i provedive.

'Sve ostalo - uključujući prepreke, zidove, vojsku na granicama i slično - ne predstavlja rješenje uzroka problema, niti je učinkovit alat: čak 64 države svijeta na svojim granicama imaju zidove i žicu pa nijedna od njih, uključujući SAD, nije zaustavila migracije', upozorava Dragović.

Slovenske rasprave u tom smjeru, slaže se, uglavnom predstavljaju - folklor.