Iako je Komisija za pitanje boraca u Parlamentu F BiH zaključila da se nastave aktivnosti na zakonskom regulisanju prava organizatora otpora njeni članovi ipak misle da ovo pitanje neće biti riješeno. Barijere su brojne, prije svega pitanje da li na spiskovima ima ratnih zločinaca.

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović je u pismenom odgovoru Salihu Kulenoviću iz Saveza udruženja boraca Patriotska liga BiH sugerisao da političke stranke nisu mjesto u kojem se ovo pitanje treba rješavati. Ovakav stav je baziran na desetogodišnjem iskustvu organizovanja brojnih sastanaka u SDA na ovu temu koja nisu dala rezultata. Kako kaže Izetbegović resorni ministar je adresa za ovu temu, s tim da predsjednik SDA ima i važnu sugestiju.

- Također vam preporučujem da korigujete spiskove pokretača otpora koji su dospjeli do javnosti i izazvali opravdani revolt ljudi. Na tim spiskovima su se našli ratni zločinci, nezaslužni pojedinci, nedostajalo je onih koji su zaslužni, navodi se u pismu.

Član komisije Mario Karamatić za Ljudski.ba  kaže da nije bio na posljednjoj sjednici, ali bez obzira na zaključak kaže kako ne vjeruje da će ovo pitanje koje se godinama vuče u javnosti i po institucijama - biti riješeno.

- U komisiji su ljudi koji su učesnici u ratu i mi razumijemo potrebe ljudi, ali bojim se da je bez obzira na dobru volju u ovom sustavu nemoguće uraditi bilo šta. U ratu smo na terenu imali jedne ljude, sada se pojavljuju novi organizatori otpora. Ja iz Posušja i drugih gradova na spiskovima vidim ljude koji su tokom rata bili u inostranstvu, istakao je Karamatić.

Osim toga, čini mu se kako se Bošnjaci i Hrvati koji se mnogo svađaju u vlasti, o ratnim dešavanjima lako slože oko pojedinačnih ratnih zasluga. Predsjednik komisije za boračka pitanja Halil Bajramović također nije optimista.

- Ako predsjednik SDA napiše da na spiskovima ima ratnih zločinaca onda nas to valjda obavezuje na oprez da ne napravimo neku grešku, kaže Bajramović.

Prošlo je 15-ak godina kako se pokušava progurati spisak 600 zaslužnih pojedinaca za organizaciju otpora u BiH. Mijenjali su se ministri, ali ovo pitanje nije riješeno, a najbliže se bilo u mandatu Salke Bukvarevića čije ime se našlo na spiskovima. Sa Bajramovićem se slažu i ostali parlamentarci iz Komisije, ali lično ne znaju ima li ratnih zločinaca na spiskovima.

- Iako mislim da svi presuđeni i optuženi ratni zločinci nisu isti, mi kao društvo moramo prihvatiti i priznavati presude domaćih i međunarodnih sudova. Ovo pitanje treba rješavati, ali čini mi se da kod mnogih svijest još nije dovoljno sazrela da se to uradi što je moguće ispravnije. Ja jesam da se ovo riješi, ali sam svjestan kako su sa pojavom novčanih nadoknada mnoga priznanja devalvirana i bojim se da će se sa ovim spiskovima i problemom koji je davno trebalo riješiti samo unijeti novi razdor među ljudima, za Ljudski.ba je istakao Hamdija Abdić.

Zbog toga smatra da ovakva priznanja ne bi trebale pratiti novčane nadoknade. Osim ratnih zločinaca prema njegovom mišljenju tu ne bi smjelo biti mjesta ni za ljude koji cijeli rat nisu proveli u BiH. Jedan od inicijatora i najvećih zagovornika da se odrede organizatori otpora trenutno je Murat Silajdžija. Iznenađen je stavom parlamentaraca jer u kontaktima s njima uglavnom dobija podršku.

- Naravno da je ovo moguće riješiti još po odlukama Alije Izetbegovića iz 1997 godine. Na spiskovima se vrte imana oko 600 ljudi, ali mnogi su materijalno riješeni kroz druge osnove, ostalo je nas oko 80 koji smo još živi. U vrijeme Bukvarevića sve je bilo usaglašeno, ali su nas prevarili, rekao je Silajdžija za Ljudski.ba.

Prema njegovim tvrdnjama zakonski je onemogućeno da ratni zločinci dobiju priznanje tako da ministarstvo može reagovati ako na spiskovima ima takvih. Nije protivnik javne objave spiska uz poštivanje zaštite ličnih podataka.Osim toga kaže - na gubitku su najviše Bošnjaci jer RS nagrađuje svoje orhganizatore, a susjedna Hrvatska pripadnike HVO-a.

U razgovoru za Ljudski ba najviše prigovora ima na uposlenike ministarstva koji po njegovom mišljenju opstruiraju provođenje dogovorenog i koji su svojim intervencijama u Zakon prevarili inicijatore ove ideje. Kako Ljudski.ba saznaje, uposlenici ministarstva su tražili odobrenje da napuste sjednicu komisije prije razmatranja ove tačke.

Među dijelom inicijatora regulisanja prava organizatora otpora vlada otvoreni animozitet prema uposlenicima ministarstva Mirsadu Terzi i Ibrahimu Ganibegoviću. Smatraju da su na ruku išli dobitnicima Zlatnih ljiljana kroz prihvatanje da se u Izmjenama i dopunama Zakona o posebnim pravima boraca uvaže samo priznanja dodijeljena do 2000. godine.

Za razliku od parlamentaraca, Silajdžija nema dilema, jer se kako tvrdi zna šta je organizator otpora, bez obzira što su masovno dijeljenje potvrde statusu veterana i učešću u Patriotskoj ligi. Njegov stav je da se mogu razdvojiti organizatori otpora od učesnika u odbrani. Pri tome se poslužio nezgrapnom usporedbom konstatujući da je i „konj učesnik u ratu“.

Imena koja su ranije procurila u javnost su već uzburkala emocije. Osim bivšeg ministra Bukvarevića, na tom spisku je i general Ramiz Dreković koji je prema riječima Silajdžije vodio cijeli proces sa još 12 ljudi. U međuvremenu Drekoviću se sudilo za ratne zločine, a prvostepenom presudom je oslobođen optužbi. Na spisku je navodnu i aktuelni reis-ul- ulema Husein efendija Kavazović, ali i ljudi bliski kriminalnom miljeu. Mjesta se kako su pisali neki od medija našlo i za oca i dva sina, te brojne funkcionere SDA. Zato se nekako logičnim čini oprez na koji upozorava Bajramović, a na osnovu stava predsjednika SDA Bakira Izetbegovića.