Značajan dio analitičara procjenjuje da bi nafta uskoro mogla premašiti cijenu od 100 dolara za barel, a ta razina cijene ključnog globalnog energenta mogla bi povećati glavobolje centralnih bankara oko zaustavljanja inflacije. Od početka jula cijena nafte narasla je oko 30 posto te se u srijedu prema brent crude internacionalnom pokazatelju trgovala na razini od 96,50 dolara za barel. Više faktora utjecalo je na rast cijene nafte.

Najveći utjecaj svakako je imala odluka Saudijske Arabije da smanji isporuke nafte kako bi povećali zarade. Takva politika moćnog arapskog kraljevstva, koje ove godine odbija prodati više nafte, pomalo čudi američke i evropske analitičare jer istodobno Saudijci troše milijarde dolara na operacije istraživanja i vađenja te općenito proširenje proizvodnih kapaciteta. Nije najlogičnije imati ogromna ulaganja u povećanje kapaciteta, ako limitirate korištenje postojećih. Moguće je da svjesno povećavaju zalihe. Službeno tumačenje Saudijske Arabije jest to da se boje kako bi u slučaju recesije (vjerojatno misle na globalni Zapad) cijena nafte mogla kolabirati.

Novi trend

Naravno, svoj doprinos novom trendu rasta cijena dala je i Rusija: Putinov režim orkestrirao je sa Saudijcima preko organizacije OPEC Plus (koja uključuje Rusiju) ovogodišnje smanjenje isporuke nafte na razini 5 posto globalnih zaliha. Pri tome je posebno uočljiv pad zaliha u Sjedinjenim Državama, što je i neposredni povod nervoznih reakcija tržišta tj. rasta cijene nafte.

Rastu cijene doprinosi i rast globalne potražnje, ali taj rast potražnje ne dolazi iz SAD-a ili EU, čije ekonomije usporavaju, nego iz Kine. Svi pišu o "ogromnim problemima" Kine, ali u četvrtom kvartalu ove godine njezina potražnja narasla je za 1,6 milijuna barela dnevno. Ukupna globalna potražnja trenutačno premašuje output za 1,8 milijardi barela dnevno - tržištu nedostaje 2 posto nafte, što generira rast cijena.

Posebno je napeta situacija na tržištu dizela. Rafinerije su počele plaćati visoke premije za sirovu naftu jer je dizel postao deficitarno gorivo, pa na njemu imaju 3 puta više profite nego u regularnim vremenima. I "nestašicu" dizela artificijelno fabriciraju Saudijci i Rusi. Saudijci zadržavaju isporuke tzv. teške sirove nafte koja se koristi u proizvodnji dizela, a Rusi su zabranili izvoz većeg dijela dizela kako bi spustili cijene na domaćem tržištu.

Putinov režim koristi priliku u globalnom geopolitičkom obračunu te upravo najavljuje dodatno smanjenje za 300.000 barela dnevno, sve kako bi osigurao daljnji rast cijena nafte. Prema podacima International Energy Agency (IEA), u augusutu se ruski izvoz nafte vratio na najvišu razinu u zadnjih godinu dana te iznosi 17,7 milijardi dolara.

Jedan od razloga zbog kojeg se osjeća dodatni pritisak na rast cijena nafte su uspjesi Rusije na izbjegavanju G7 sankcija odnosno tzv. mehanizma koji im limitira cijenu na 60 dolara za barel. Rusija je pronašla alternativne načine za plasman nafte tj. prodaju naftu uz puno niže diskonte. Iz Kyev School of Economics stigla je procjena kako će kroz smanjenje diskonta i rast tržišne cijene naftni prihodi Rusije ove godine biti 15 milijardi dolara viši u odnosu na ranija očekivanja.

Putin pokušava poremetiti tržište?

"Ne samo da se veći udio ruske nafte prodaje izvan gornje granice, već se sve veća neovisnost Moskve kao prodavača poklopila sa snažnim rastom cijena nafte, koje su ove sedmice premašile 95 dolara po barelu prvi put u 13 mjeseci. Iako se ruski naftni sektor još uvijek suočava s nekoliko značajnih izazova, uključujući tvrdnje o nestašicama na domaćem tržištu rafiniranih goriva i sveukupnom padu obujma izvoza, brojke još uvijek pokazuju da će više prihoda od nafte teći u ratnu škrinju Kremlja.

Ben Hilgenstock, ekonomist na KSE-u, rekao je: ‘S obzirom na ove promjene u načinu na koji Rusija isporučuje svoju naftu, moglo bi biti vrlo teško smisleno nametnuti ograničenje cijena u budućnosti. I zbog toga je još veće žaljenje što nismo učinili više da ga pravilno provedemo kad smo imali više utjecaja‘. Rusija je ove sedmice zabranila izvoz dizela i drugih goriva, što je značajan korak jednog od najvećih svjetskih prodavača dizela. Taj potez potaknuo je strah da ruski predsjednik Vladimir Putin pokušava poremetiti tržište nafte kao što je to učinio s prirodnim plinom, što je izazvalo prošlogodišnju energetsku krizu", upozorava Financial Times.

Bloomberg pak naglasak stavlja na istodobni, problematičan pad američkih zaliha. "Zalihe u Cushingu, Oklahoma - tački isporuke za američku referentnu vrijednost - pale su malo ispod 22 milijuna barela, najniže od srpnja 2022. i blizu operativnog minimuma".

"Bojim se da smo na ovom tržištu ispraznili previše zaliha", rekla je za Bloomberg TV Amrita Sen, suosnivačica i voditeljica istraživanja u konzultantu Energy Aspects. "Trenutno, što se događa u SAD-u - Cushing je suh. Sveukupne zalihe sirove nafte u SAD-u pale su više od očekivanog…"

(Jutarnji list)