Nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanyahu najavio da zemlju čeka "dugi i teški rat", sve se više analitičara i svjetskih lidera pita kako će tačno Izrael odgovoriti na subotnji napad Hamasa, jedan od najsmrtonosnijih u posljednjem desetljeću, piše Jutarnji list.

Hoće li njihova osveta biti toliko brutalna da nasilje između Palestinaca i Izraelaca, koji se u Pojasu Gaze sukobljavaju već desetljećima, stoljećima čak, gurne u neku novu mračnu fazu sukoba?

Zasad, piše CNN, brojke sukoba nakon što je Hamas u subotu ujutro lansirao hiljade raketa iz Pojasa Gaze u Izrael izgledaju ovako: najmanje 600 Izraelaca je ubijeno, a 2000 povrijeđeno. Više desetaka Izraelaca Hamas je oteo i zarobio. Izrael je na to odgovorio zračnim napadima u Gazi i sukobima s borcima Hamasa na terenu ubijajući najmanje 370 Palestinaca i ranjavajući ih gotovo 1.800 u posljednja 24 sata.

Netanyahu je rekao da je to bila "prva faza" operacije i da je završila "uništenjem većine neprijateljskih snaga koje su prodrle na teritorij". "Naredio sam opsežnu mobilizaciju rezervi. Neprijatelj će platiti neviđenu cijenu. Mi smo u ratu i mi ćemo pobijediti", rekao je Netanyahu.

Najavio je, osim toga, da će uz vojne akcije obustaviti snabdjevanje Gaze strujom, gorivom i robom. Inače, Palestinci ekonomski ovise o Izraelu, nagađa se da je do 40 posto palestinske radne snage u nekom trenutku radilo u Izraelu, a gotovo 70 posto palestinskih dobara razmjenjuje se u trgovini s Izraelom.

S druge strane, Husam Zomlot, ambasador Palestinske misije u Ujedinjenom Kraljevstvu, upozorava da međunarodna podrška Izraelu riskira eskalaciju sukoba.

"Izjave o ‘izraelskom pravu na samoobranu‘ daju fanatičnoj izraelskoj vladi zeleno svjetlo za počinjenje daljnjih masakra nad okupiranim narodom Palestine," napisao je na X-u.

Historija izraelskih vojnih ofenziva u Pojasu Gaze - obalnoj enklavi u kojoj živi oko 2,3 miliona Palestinaca, većina u siromaštvu, stopa nezaposlenosti je 50 posto, a Hamas ju je zauzeo 2007. - sugerira da bi osveta Izraelaca mogla biti nemilosrdna. Neki analitičari pritom strahuju da bi to moglo dovesti do ciklusa odmazdi koje su se i prije događale.

Recimo, 2008. godine u sličnoj situaciji, kada je Hamas Izrael zasuo sa 70 raketa (sada se procjenjuje da su ih ispalili i pet tisuća), ovi su odgovorili zračnim napadima ubijajući 200 Palestinaca, a nakon toga i kopnenim ratom u kojem je stradalo još 1.200 Palestinaca i 13 Izraelaca.

I to nije bio najgori i najkrvaviji zabilježeni sukob dviju strana. 2014. godine, nakon što je Hamas oteo i ubio tri izraelska tinejdžera, izazvalo je to takvu reakciju Izraela da u osvetničkom pohodu ubili 1.880 Palestinaca, dok je Izraelaca poginulo 60.

Podsjetimo, sada je oteto i zatočeno više desetaka Izraelaca i postavlja se pitanje kako ih izraelska vojska planira osloboditi. Izraelci su te 2014. odgovorili brutalno - nakon otmice izraelskih tinejdžera, započeli su operaciju ‘Bratov čuvar‘ na Zapadnoj obali. Ubili su tada devet Palestinaca i pretresli 1.300 posjeda uključujući poslovne i stambene zgrade.

Čak 800 Palestinaca uhapšeno je bez optužbe ili suđenja u pokušaju pronalaska trojice tinejdžera koji su na kraju ubijeni.

Pritom nisu provokacije uvijek dolazile s Hamasove strane. Zadnji veliki sukob, 2021. godine, koji je trajao 11 dana, pokrenula je izraelska policija pretresom džamije Al-Aqsa u Jeruzalemu, trećeg najsvetijeg islamskog mjesta, i pokušajima izbacivanja Palestinaca iz pojedinih dijelova Jeruzalema (čak i vlasnika nekretnina). Palestinci su to ocijenili pokušajem etničkog čišćenja, u zaštitu im je skočio Hamas ispalivši tada u znak odmazde, prvi put nakon sedam godina, rakete na Jeruzalem. Potaknulo je to novu spiralu osvete pa su Izraelci izveli zračne napade ubijajući iz zraka najmanje 20 Palestinaca, od toga devetero djece.

Većina civilnih žrtava u Gazi pogiba od izraelskih zračnih i raketnih napada. Izraelci se brane da je Hamasova namjerna odluka da se bori iz gusto naseljenog urbanog područja, stavljajući time na Izrael teret izbjegavanja civilnih žrtava.

U brojevima, izgleda da Palestinci nemaju šanse protiv Izraelaca. Izraelske obrambene snage (IDF) imaju gotovo 170.000 aktivnih vojnika, s više od tri miliona muškaraca i žena dostupnih za regrutaciju (trećina populacije). Također, imaju budžet od 20,5 milijardi dolara, čime su 15. na svijetu u izdavanju za vojsku.

S druge strane, bez ikakve prave države ili regularne vojske, palestinske grupe otpora imaju oko 30.000 do 50.000 vojnika. Međutim, imaju preko 6.000 raketa, prema zadnjim podacima. Snage bi u korist Hamasa mogao preokrenuti tek libanonski šijitski pokret Hezbolah koji se zasad drži podalje sukoba, ali se u svakom trenutku mogu priključiti Hamasu protiv Izraela. Prema nekim informacijama, imaju 100.000 dobro obučenih boraca, precizno navođene projektile, kao i napredne bespilotne letjelice.

Ipak, stručnjaci vjeruju da vojno rješenje sukoba nije moguće bez dubljeg upadanja u spiralu nasilja i smrti. Yossi Mekelburg, izraelski profesor međunarodnih odnosa, kaže da je jedino rješenje "političko rješenje koje niko ne želi slušati".

"Nitko ovo ne može pobijediti vojnim putem. Možete ubiti puno ljudi, ali ne i pobijediti", zaključuje Mekelburg.