Opsežna izraelska kampanja bombardiranja Gaze kao odgovor na prošlosedmični napad Hamasa izazvala je val nasilja na Zapadnoj obali, povećavajući zabrinutost da bi ova regija mogla postati još jedna fronta u tekućem sukobu.

Nakon napada Hamasa, koji je rezultirao smrću približno 1400 Izraelaca, prvenstveno civila u južnom Izraelu, židovski doseljenici ciljali su Palestince, a snage sigurnosti sukobile su se s prosvjednicima. Palestinske zdravstvene vlasti izvještavaju o najmanje 56 smrtnih slučajeva na Zapadnoj obali i u istočnom Jeruzalemu, a Ujedinjeni narodi ove sedmice nazivaju najsmrtonosnijim za Palestince na Zapadnoj obali od najmanje 2005. godine, s više od 1100 ozlijeđenih.

Sukob u Gazi uzeo je ogroman broj žrtava, s više od 2.300 Palestinaca ubijenih u proteklom tjednu, od kojih su oko polovica žene i djeca. Ove su žrtve izazvale prosvjede diljem Zapadne obale, uključujući gradove poput Ramallaha, Jenina i Nablusa. Ljutnja i tuga su opipljivi jer mnogi osjećaju snažnu kulturnu i društvenu povezanost između Gaze i Zapadne obale.

Nedavno nasilje uslijedilo je nakon produžene izraelske vojne operacije na Zapadnoj obali kao odgovor na napade u Izraelu početkom godine. Ukupno 35 Izraelaca, uključujući 26 civila, ubijeno je do augusta ove godine, što je dovelo do povećanja napetosti i nasilja koje je prethodilo Hamasovu napadu.

Politička situacija u Izraelu, s uključivanjem ultranacionalističkih stranaka u koalicijsku vladu Benjamina Netanyahua, izazvala je zabrinutost oko širenja židovskog suvereniteta na Zapadnoj obali. Sukobi doseljenika i Palestinaca često se predstavljaju kao samoobrana doseljenika.

Napad na paletinske domove i imovinu

Zapadna obala doživjela je val naoružanih doseljenika koji napadaju palestinske domove i uništavaju imovinu, kako potvrđuju i izvješća Ujedinjenih naroda. Situaciju dodatno komplicira prisutnost palestinskih militantnih skupina na Zapadnoj obali, koje gomilaju ilegalno oružje, od kojih neke dolaze iz Iraka i Sirije. To je destabiliziralo regiju i naglašava slabljenje utjecaja palestinskih vlasti na sigurnost, s novim militantnim skupinama koje se bore za vlast.

Stanovnici Libanona posebno pomno prate svaki potez Izraela, bojeći se da će njihova zemlja biti uvučena u sukob koji nije sama stvorila. Libanon je prošao četiri teške godine, obilježene gospodarskom krizom zbog koje su mnogi njegovi stanovnici jedva sklapali kraj s krajem. Eksplozija u bejrutskoj luci, pandemija covida-19 i financijski krah nanizali su nevolje, a Libanonci se nadaju da se još jedan rat neće dodati na njihov popis kriza.

Ove napetosti su pogoršane situacijom na Golanskoj visoravni, sirijskoj zemlji koju je okupirao Izrael jugoistočno od Libanona. Hezbolah, šijitska militantna skupina, navodno je premjestio elitne jedinice na Golansku visoravan, eskalirajući rizik od nasilja.

Umiješanost Irana također je razlog za zabrinutost. Iranski ministar vanjskih poslova, Hossein Amir-Abdollahian, upozorio je da je Hezbolah spreman angažirati se, ako Izrael ne prekine svoju vojnu kampanju u Gazi, s "prstom na obaraču". To je povećalo strah da bi Libanon mogao biti gurnut u rat od strane vanjskih sila, posebno Irana.

Moglo bi doći do pravog rata

Svaku daljnju eskalaciju u regiji pomno prate Sjedinjene Države koje su poslale dvije udarne skupine nosača zrakoplova u to područje. Predsjednik Joe Biden javno je upozorio vanjske aktere, uključujući Iran i Hezbolah, da se ne miješaju.

Naoružan s procijenjenih 150.000 precizno navođenih projektila koje je isporučio Iran, Hezbolah ima sposobnost napasti bilo gdje u Izraelu, a njegove vojne postrojbe uspoređuju se s nekima od najspremnijih vojnih jedinica zapadnih zemalja. Nedavni izraelski zračni napadi na zračne luke Damask i Alep u Siriji tumače se kao pokušaji da se spriječi Hezbolahova opskrba oružjem iz Irana i kao upozorenje Siriji da se ne miješa, budući da bi sirijska potpora Hezbolahu mogla biti značajna na Golanskoj visoravni.

Libanonska privremena vlada nemoćna je upravljati događajima, priznao je premijer Najib Mikati, a zemlja je bez potpuno funkcionalne vlade od listopada 2022. zbog svoje duboko podijeljene politike. Kako se sukobi na granici intenziviraju, raste zabrinutost zbog mogućnosti da se ti okršaji pretvore u pravi rat, a neki ministri sugeriraju da bi se zemlja mogla suočiti s potpunim raspadom.

Prošlost Libanona obilježena je ožiljcima rata, posebno brutalnog i dugotrajnog građanskog rata od 1975. do 1990. u kojem su se sukobili šijiti, suniti, druzi i kršćani. Oko 120.000 ljudi je poginulo, a milijun ljudi je napustilo svoje domove.

Libanon bi se, ako ponovno bude uhvaćen u sukobu s Izraelom, vjerojatno suočio s mnogo težim posljedicama rata.

(Jutarnji list)