Nakon što je Hamas 7. oktobra pokrenuo napad na Izrael, izraelske vlasti su pojačale sigurnosne mjere i počele ozbiljno ograničavati slobodu kretanja palestinskih stanovnika Zapadne obale, prenosi Klix.ba

Izrael kontroliše sve tačke ulaska i izlaska na Zapadnu obalu putem blokada cesta i kontrolnih tačaka na kojima se nalaze vojnici i naoružana policija. Snage sigurnosti uvijek su imale mogućnost zatvoriti te kontrolne tačke bez upozorenja, ali od 7. oktobra zatvaranja su učestalija i traju dulje, kažu stanovnici i organizacije za zaštitu ljudskih prava.

Više od 170 Palestinaca ubijeno je na Zapadnoj obali od 7. oktobra, prema palestinskom ministarstvu zdravstva u Ramallahu. To je više nego što su izraelske snage ubile okom cijele 2022. godine, prema podacima UN-a.

Većina je ubijena tokom sukoba sa snagama sigurnosti i racija IDF-a. Najmanje osam Palestinaca ubili su doseljenici, prema Uredu UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova.

Ubijanja "ispod radara"

U četvratak je ubijeno 18 Palestinaca nakon što su Izraelske snage izvršile su u četvrtak napad na palestinski grad Jenin. Među ubijenim je i 15-godišnji dječak, saopćilo je palestinsko ministarstvo zdravstva.

Rastuće nasilje izazvalo je međunarodno negodovanje, uključujući i ono Volkera Turka, visokog komesara UN-a za ljudska prava.

"Apelujem da izraelske vlasti poduzmu hitne mjere kako bi osigurale zaštitu Palestinaca na Zapadnoj obali koji su svakodnevno izloženi nasilju izraelskih snaga i doseljenika, zlostavljanju, haopšenjima, deložacijama , zastrašivanja i ponižavanja", rekao je Turk.

Prema podacima UN-a, od 7. oktobra doseljenici su istjerali gotovo 1.000 Palestinaca iz najmanje 15 stočarskih zajednica iz svojih domova.

Nasilje doseljenika

"U kontekstu prisilnog okruženja u kojem žive, raseljavanje ovih zajednica može dovesti do prisilnog premještanja stanovništva, što je teška povreda Četvrte ženevske konvencije. Široko rasprostranjena nekažnjivost za takva kršenja su neprihvatljiva, opasna i jasno krše obaveze Izraela prema međunarodnom pravu o ljudskim pravima", kazao je Turk.

Grupa od 30 organizacija za ljudska prava i civilnog društva u Izraelu objavila je prošlog mjeseca zajedničko pismo , navodeći da su doseljenici iskorištavali nedostatak pažnje javnosti prema Zapadnoj obali, kao i opću atmosferu bijesa protiv Palestinaca, kako bi eskalirali svoje kampanju nasilnih napada u pokušaju prisilnog premještanja palestinskih zajednica.

Američki predsjednik Joe Biden također se izjasnio o ovom pitanju. Odlučan pristaša Izraela i njegovog vojnog odgovora na Gazu, Biden je ipak osudio "ekstremne doseljenike" iz Izraela koji napadaju Palestince na Zapadnoj obali.

Izrael je okupirao Zapadnu obalu otkako je preuzeo teritorij 1967. godine. Početkom 1990-ih, prema mirovnim sporazumima iz Osla, Zapadna obala je podijeljena u tri različite zone: A, B i C.

Područje C, koje obuhvaća oko 60 posto Zapadne obale, u potpunosti je pod izraelskom kontrolom i čini jedno kontinuirano područje. Područje B je pod zajedničkom kontrolom Izraela i Palestinskih vlasti, dok je područje A u potpunosti pod kontrolom Palestinaca. Svaki čini oko 20 posto Zapadne obale.

Zaboravljeni sporazum

Gradovi i sela u područjima B i A često su izolirani jedni od drugih, što znači da Palestinci koji žele prijeći iz jednog u drugo možda će morati proći kroz područja koja u potpunosti kontrolira Izrael. To se može pokazati teškim ili ponekad nemogućim.

Kao dio sporazuma iz Osla, Izrael je pristao postepeno prenijeti kontrolu nad Zapadnom obalom na palestinske vlasti, ali to se nije dogodilo. Umjesto toga, deseci izraelskih naselja izgrađeni su na Zapadnoj obali, zadirući u zemlju koju Palestinci, zajedno s međunarodnom zajednicom, smatraju teritorijem za buduću palestinsku državu.

Otprilike 500.000 izraelskih jevrejskih doseljenika sada živi na Zapadnoj obali, prema Peace Now, izraelskoj grupi koja se zalaže za mir i nadzire naselja. Mnoga od tih naselja su strogo čuvana, ograđena područja koja su potpuno zabranjena za Palestince.