Nakon završetka izbornog procesa, Bosna i Hercegovina se suočava s nastavkom haotičnog stanja koje traje još od izborne kampanje. Umjesto smirivanja situacije, formiranje vlasti dodatno je zaoštrilo već napetu političku scenu.

Odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta da suspendira Ustav države Bosne i Hercegovine na jedan dan kako bi određene stranke mogle formirati vlast bilo je dodatno „ulje na vatru“ za građane, piše portal Hayat televizije.

Schmidt pogoduje strankama što vodi u podjele

Iz toga se izrodilo mnogo drugih procesa koji su atmosferu učinili znatno gorom nego za vrijeme izbornog procesa.

Povodom cjelokupne situacije u državi Suad Đozić, ispred Udruženja ReSTART uputio je Prijedloge izmjena Izbornog zakona BiH visokom predstavniku Chrtistianu Schmidtu. Đozić je za Hayat.ba kazao kako kao i kod dosadašnjih obraćanja visokom predstavniku ne očekuje da će se bilo šta desiti.

Ono što se ne bi smjelo nikako desiti jeste da visoki predstavnik pogoduje strankama a što se kako tvrdi naš sagovornik upravo dešava.

"On radi u interesu stranaka a suština njegovog bivstvovanja ovdje je da radi u interesu države i građana. Radi u interesu stranačkih ciljeva, programa, a znamo kakvi su, neki su separatistički nastrojeni… uglavnom vodi u daljnje podjele i etničke tenzije a ne u cilju normalizacije i modernizacije našeg društva i država", kazao je Đozić za Hayat.ba.

Imamo manje stranke koje nemaju ideologiju

U otvorenom pismu Schmidtu sagovornik je naveo zahtjev povećanja cenzusa na 5 posto što je izazvalo komentare glasača manjih stranaka. Đozić ne vidi problem u tome jer kako kaže sutra i on može biti na tom mjestu tako što napravi novu stranku.

"Pa možda ću ja sutra napraviti stranku, i ja ću možda biti ta neka stranka i neće preći cenzus. Mi imamo jednu paradoksalnu situaciju da te manje stranke svoje postojanje svoju egzistenciju vide u tome da se sa nekom većom opcijom uglave u vlast i da imaju primanja a ideologija ih uopće ne interesuje. Znači, nemaju apsolutno nikakvu ideologiju nego samo su oni za potkusurivanje velikih", izjavio je Đozić.

Formiraju vlast, a vizije suprotne

Pojašnjava da upravo takvog cenzusa danas imamo neprincipijelne koalicije gdje su svi uhljebljeni ali da praktičnno nema vizionara koji vodi u nekom smjeru.

"Da je ostalo par krupnih stranaka kao što je recimo u Americi, imali bi opciju A i opciju B. Jedni zagovaraju građansko uređenje, drugi zagovaraju etnički princip koji već imamo naprimjer, i koja opcija pobijedi kod naroda ta će i biti. Međutim, imamo širok spektar tih stranaka koje uvijek formiraju nekakvu koaliciju i nemamo praktično pravca zato što su programski ciljevi dijametralno suprotni", kaže Đozić.

U kontekstu djelovanja visokog predstavnika osvrnuo se i na aktuelne političke stranke u vlasti.

HDZ i Trojka

"Mi imamo danas koaliciju koja vlada državom, Federacijom BiH i kantonom gdje imamo Našu stranku koja je skroz liberalna i imamo NiP koji je izašao iz SDA i koji je radikalniji od SDA. Hajde objasnite vi meni kako je moguće da takve dvije stranke formiraju vlast i funkcionišu prosperiteta ove države kad su im vizije suprotne. To je jedna stvar a da ne govorimo što na državnom nivou prave koaliciju sa SNSD-om i HDZ-om", objašnjava Đozić.

Denis Bećirović krši Ustav BiH

Govoreći o koaliranju sad SNSD-om i HDZ-om tvrdi da je to je nužnost koja proizilazi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma i da drugačije ne može. Tvrdi da član Predsjedništva BiH iz reda Bošnjačkog naroda krši Ustav.

Denis Bećirović (Foto: Hayat.ba)

"Zato ja kažem da mi nemamo građanske orijentisane stranke jer su se svi uhljebili preko tog 'zelenog bloka', bošnjačku poziciju zauzeli. I Bećirović može govoriti da je bosanski predstavnik, time krši Ustav. On je bošnjački predstavnik, jer nije se kandidovao za hrvatskog nego bošnjačkog. U Domu naroda sjede u bošnjačkim foteljama i oni su se svi uklopili u ovo postojeće stanje etničkih podjela i ne vidimo kako oni mogu da vode u nekom smjeru građanske države kada zauzimaju samo pozicije ovih etnno blokova. U ovom slučaju tog bošnjačkog", kaže Đozić.

Ako stvari krenu u krivom smjeru, savjest će biti mirna

Sagovornik ne vjeruje da će Schmidt djelovati nakon otvorenog pisma, ali vjeruje da kada nešto poduzme i o tome ostane pisani trag da on mora da radi jer prima plaću za to, da radi u interesu države i građana.

"Ja sam ga javno pred skupom od 10.000 ljudi ispred OHR-a nazvao lažovom i prevarantom. Tako da ne vjerujem ja da će on bilo šta uraditi, ali mora ostati zabilježena naša reakcija. Jer sutra ako možda stvari krenu u krivom smjeru, kada teritoriju dodijeli Dodiku, kada podijeli nam se država onda će moja savjest i ReSTARTova , tj ovih ljudi koji me prate, biti mirna jer smo mi učinili sve i rekli javnosti, poduzeli… to što niko ne sluša, što svi uživaju u foteljama koje su zauzeli je druga stvar", poručio je Đozić.

Udurženje ReSTART i Đozić sve ovo rade kako bi im savjest bila mirna jer su poduzeli sve što su mogli. Također, jedan od zahtjeva u pismu bilo je i uvođenje obaveznog glasanja.

"Nek uvedu obavezno glasanje, neka mladi naprave stranku. Ja sam sad na Političkim naukama, skupit ću studenata i napraviti stranku mladih da se mladi uključe aktivnije u politički život a ne da odlaze iz ove zemlje. Kome će vladati? Penzionerima će vladati? Sjedit će i čekati od dijaspore pare? Neka uvedu obavezno glasanje i time će očistiti spisak mrtvih, jer redovno imamo glasanje mrtvih i znat ćemo koliko nas ima", tvrdi Đozić.

Schmidt ide niz dlaku retrogradnim snagama

Dodaje da, ukoliko to urade, će to biti ujedno i jedna vrsta popisa te da je potrebno od nečega krenuti.

"Skeniranje glasačkih listića da u općini ne prepravljaju tamo kad upisuju jel broj ko je za kog glasao i tako kad listiće prođe kroz skener imaju automatski svakoga ko je glasao… i bilo bi dobro da od nečega krenemo. Bilo bi dobro da Schmidt razmišlja o tome, a ne da udovoljava strankama. Ja ne favorizujem nijednu stranku, nijednu ideju i ne znam za kog bi glasao danas. Ali, u ovom sad sistemu on ide samo njima niz dlaku odnosno retrogradnim snagama koje ove etničke podjele žele da naprave još većim i dublji jaz i podjelu zemlje konačno", naveo je Đozić.

Otvoreno pismo: "Ako ne počne raditi ponovo smo ispred OHR-a"

U otvorenom pismu su naveli da od Schmidta žele da do Nove Godine nametne izmjene izbornog zakona, te da on to mora da učini iz najmanje dva razloga.

Prvi razlog je taj da gotovo i ne postoji stranka u našoj državi kojoj ovakav sistem neodgovara. Znači njihova logika je da ne treba mijenjati nešto što odgovara manje više svim većim strankama. Apetiti se zadovoljavaju sa bilo kojim nivoom vlasti u bilo kakvoj neprincipijelnoj koaliciji. Para ima dovoljno za astronomska, tj. primanja koja su i desetostruko veća od prosječnih u našoj zemlji.

Drugi razlog je taj da protektor ili kako se kod nas zove visoki predstavnik je postavljen tu da bi radio i štitio isključivo državne i interese građana ove zemlje. Za državu je tu da štiti njen Ustav, a za građane, demokratsku volju na izborima. Dosadašnje iskustvo sa Christianom Schmidtom je takvo da on jedino je štitio stranačke interese i na taj način radio na cementiranju postojećih etničkih podijela i stvaranju još većeg jaza između tri etničke skupine i teritorije koje većinski zauzimaju – stoji u pismu.

Kako se dalje navodi, visoki predstavnik je prvo udovoljio zahtjevima HDZ BiH (ali i HDZ HR), zatim strankama koje čine trojku i sada kako se čini želi da udovolji najpogubnijem po državu, zahtjevu SNSD-a. A Predsjednik te stranke (i jednog od entiteta) traži da se uklone strane sudije iz Ustavnog suda, te da se državna teritorija dodijeli entitetima, iako svi znamo da bi na taj način se otklonila i posljednja prepreka za konačnu podjelu zemlje.

S toga naš zahtjev je da prestane sa udovoljavanjem stranačkim programima i ciljevima i počne se baviti svojim preplaćenim poslom, a u korist države i njenih građana. Prva grupa zahtjeva za izmjenu izbornog zakona (urgentno): Implementacija presuda Evropskog suda za ljudska parava u Strazburu

Optičko skeniranje glasačkih listića – sistem je jednostavan jer se listići ubacuje u glasačku kutiju kroz optički skener što smanjuje mogućnost zloupotrebe, a biračima nije potrebna dodatna edukacija za glasanje. I dalje ostaju listići za provjeru ako bude prigovora. Na taj način bi se smanjila mogućnost dodavanja novih listica i dopisivanje broja glasova na putu od birališta do općine, ali i u samoj općini, što je do danas bila uobičajena praksa (kako tvrde brojni izvori).

Obavezno glasanje – odnosi se na zakone koji obvezuju punoljetne građane da glasaju, jer je to pravo i obaveza. Postoje odgovarajući (sofisticirani) načini kažnjavanje za one koji se ne odazovu na glasanje isto kao što građani imaju dužnost slati djecu u osnovnu školu, plaćati porez ili se pojaviti na sudu ako su pozvani. Bosna i Hercegovina je (školski) primjer države koja bi morala imati obvezno glasanje. Izbori u BiH bi povećali si šansu da budu regularni, legalni i legitimni. Ne bi nam više glasali mrtvi, ali bi zato se u procese uključili mladi, koji bi na taj način uticali na političke procese i stvarali bolji ambijent za življenje, te svoju budućnost gradili ovdje, a ne u drugim državama.

Druga grupa zahtjeva za izmjenu Izbornog zakona:

Drugi krug glasanja za važnije funkcije – članove Predsjedništva, a na lokalnom nivou načelnike/gradonačelnike. Poenta ovog mehanizma je da se osigura da državni i lokalni funkcioneri vladaju legitimitetom natpolovične većine građana tako što se u prvom krugu odvoje dva najbolje plasirana kandidata. Podprijedlog je da i načelnike/ gradonačelnike treba ograničiti na maksimalno dva mandata, jednako kao članove Predsjedništva.

Povećanje cenzusa na 5 odsto – razlog koji se navodi zbog čega je izborni prag 3 odsto je da se na taj način obezbjeđuje više demokratije (i to nam kažu oni koji imaju samo dvije stranke u svojoj državi). Možda je tako u demokratski razvijenijim zemljama s više političke tradicije i kulture. U tranzicijski državama, male stranke služe za manipulaciju i ‘trgovinu’. Te stranke ništa bitno ne doprinose pozitivnim procesima i promjenama. Obično ulaze u koalicije s ideološki različitim strankama isključivo iz partikularnih interesa. Rezultat toga je da sve bitnije stranke učestvuju u vlasti na nekom od nivoa, pa nemamo klasične opozicije. Što je logička zamka, jer ako su svi odgovorni za stanje u državi, onda nije niko.

Dualizam funkcija i sukoba interesa (spriječiti) – sukob interesa je situacija u kojoj pojedinac obavlja određenu javnu funkciju i dolazi u priliku da svojom odlukom pogoduje sebi ili sebi bliskim osobama i organizacijama, a u konfliktu sa javnim interesom. Tamo gdje postoji rizik da će privatni interes nadvladati javni i donijeti materijalnu korist pojedincu ili grupi. Sukob interesa je i gomilanje više funkcija koje su suprostavljene (mogu uticati na donošenje bitnih odluka). Isti čovjek ne može biti član i zakonodavne i izvršne vlasti. Slično kao kada bi jedna osoba bila tužilac i branilac u istom procesu ili član upravnog i nadzornog odbora istovremeno.

Na kraju je poručeno da ako visoki predstavnik u narednim sedmicama ne bude počeo da radi u interesu države i njenih građana, građani će ponovo organizovati izlazak na ulicu ispred njegovog doma, tj. OHR-a.