Da je sve veći pritisak na stranke Trojke iz Čovićevih redova svjedoči i tekst kojeg potpisuje Zoran Krešić, medijska perjanica Čovićevog HDZ-a.

-Nakon zloporabe s nametanjem i razrješenjem hrvatskih generala u generalskome zboru Oružanih snaga BiH, predstavnici HDZ-a BiH u državnome Parlamentu uputili su izmjene Zakona o obrani BiH kako bi se spriječilo ponavljanje takvih situacija, kao s posljednjim eksperimentom koji su izveli u Predsjedništvu BiH, piše Krešić za Večernji list BiH, te nastavlja:

-Time su samo potvrdili kako su odlučni stati ukraj potezima Željka Komšića koji je na jednak način kako je nametnut Hrvatima pozicionirao dio hrvatskih generala. Čak dvije sjednice Zajedničkog povjerenstva za obranu i sigurnost BiH nisu održane jer Hrvati ne žele popustiti i prihvatiti nasilje nad procedurama koje je upravo promovirao Komšićev ured.

Prema izmjenama Zakona o obrani koje je u parlamentarnu proceduru dostavila izaslanica u državnome Domu naroda Marina Pendeš, predviđa se da, ako Parlamentarna skupština BiH u roku od 45 dana ne potvrdi odluku Predsjedništva BiH, onda ministar obrane dostavlja novi prijedlog tome tijelu u roku od 15 dana. Tako se želi popuniti trenutačni vakuum jer bez prihvaćanja Parlamentarne skupštine nije moguće provesti odluku državnoga Predsjedništva. Ove dopune zakona jasna su reakcija na kršenje niza procedura s imenovanjem novoga generalskoga zbora Oružanih snaga BiH.

Ta je točka, inače, skinuta s dnevnog reda pretposljednje sjednice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Cijeli problem nastao je nakon što je usuglašeni prijedlog s kandidatima za generale, što je zakonska procedura, posve promijenjen u Predsjedništvu BiH. Ni jedan bošnjački ili srpski general, kako su to usuglasili ministar Zukan Helez i zamjenik Aleksandar Goganović, nije promijenjen personalno niti su im zamijenjene funkcije, ali jesu Hrvatima. Tu je svojevrstan eksperiment proveo Komšić i posve poremetio odnose.

Reagirao je zamjenik ministra Slaven Galić tvrdeći da je u cijelosti narušena zakonska procedura te čak najavio i da će kazneno prijaviti odgovorne za to. Umjesto generala Marka Stojčića, kojega je umirovio, Komšić je promaknuo, bez službenog prijedloga iz Ministarstva, Martina Propadala. Iz Komšićeva ureda pak su spočitali da je Stojčić navršio godine za mirovinu te da pak nema "školsku spremu", što je smiješno jer je ranije već imenovan generalom, a po toj logici još bi trojica generala trebala u mirovinu. No, Zakon o obrani definirao je i to pitanje pa generali odlaze u mirovinu također tek na prijedlog ministra obrane. Kako se doznaje, u međuvremenu je i ministar Helez napisao pismo Predsjedništvu BiH u kojemu je naveo kako imenovanje hrvatskih generala nije obavljeno sukladno usuglašenome dogovoru u Ministarstvu obrane.

Da Predsjedništvo BiH nije u pravu kada tvrdi da je jedino nadležno za imenovanje generala, vidi se iz preambule same odluke te državne institucije dostavljene Parlamentu, ali i činjenice da taj generalski sastav mora još potvrditi upravo zakonodavna vlast u zemlji. Naime, u dopisu iz Predsjedništva BiH stoji da su generali u Predsjedništvu BiH imenovani "na prijedlog ministra obrane BiH", što je laž. Da je u posljednji trenutak sve promijenjeno, može se vidjeti i po medijskoj objavi imena novih generala. Svi su mediji, naime, odreda objavili prijedlog koji je dostavilo Ministarstvo obrane. No, taj prijedlog ministra obrane u biti su krivotvorili iz Predsjedništva BiH, odnosno Ureda Željka Komšića.

Upravo dopis iz Predsjedništva BiH postaje krunski dokaz o nepoštivanju procedure. Kada su od svojih kolega pokušali ishoditi potporu da se od Predsjedništva BiH zatraži da donese zakonitu odluku, u Zajedničkom povjerenstvu za obranu i sigurnost Parlamenta BiH hrvatski kolege nisu imali dovoljno sugovornika. Napustili su sjednicu i srušen je kvorum za odlučivanje te su sada zaustavili proceduru imenovanja generala. Zamjenik ministra obrane Slaven Galić ranije je pobrojio sve prekršene odredbe zakona. - Komšić je predložio generale koji nisu usuglašeni u Ministarstvu, odnosno koje sam ja predložio. To je izvedeno mimo zakona. Jedan od predloženih kandidata nije imenovan na mjesto gdje je trebao i postavljen je čovjek koji ne ispunjava uvjete za tu generalsku poziciju. Osim toga, umirovljen je general Marko Stojčić koji ima golemo ratno iskustvo, dao je golem doprinos Hrvatskome vijeću obrane tijekom Domovinskoga rata i jedan je od najboljih generala u BiH - rekao je zamjenik ministra obrane BiH svojedobno, zaključio je Krešić.

Jasno je kako pritisak na Trojku dolazi nakon sinoć okončanih pregovora u Mostaru u vezi s izmjenama Izbornog zakona u BiH.

Podsjetimo, lideri stranaka koje čine vlast u Federaciji BiH – HDZ BiH, SDP, Naroda i Pravde i Naše stranke, održali su u Mostaru sastanak na kojem su iznijeli svoje viđenje izmjena Izbornoga zakona.

O izmjenama izbornoga zakona i putu BiH ka EU razgovarali su stranački lideri Dragan Čović (HDZ BiH), Nermin Nikšić (SDP), Elmedin Konaković (NiP) i Edin Forto (NS).

- Na sastanku smo iznijeli svoje viđenje izmjena Izbornoga zakona. Govorili smo o konkretnim rješenjima i pitanjima, a između ostaloga čuli i prijedlog HDZ-a koji je dosta konkretan i iskorak u odnosu na ono što smo dosada imali. Naravno i mi smo imali svoje stavove i prijedloge, da li da idemo u izmjenu Izbornoga zakona koji će konzumirati izmjene Ustava  što bi značilo provođenje svih odluka i  Ustavnoga suda i Suda u Strasbourgu, što je naša pozicija i pozicija HDZ, ako možemo dogovarati dvotrećinsku većinu ili ćemo mjenjati samo Izborni zakon – rekao je predsjednik SDP-a Nermin Nikšić novinarima nakon sastanka.

Po njegovim riječima, u idućem razdoblju pozvat će sve političke stranke koje participiraju u državnom parlamentu jer za izmjenu Izbornoga zakona treba dvotrećinska većina.

Sastanak je održan u sjedištu HDZ-a BiH kojeg su prethodno dogovorili Čović i Nikšić izrazivši pri tom spremnost na izmijenu Izbornog zakona.

Govoreći o konkretnom prijedlogu HDZ-a BiH, predsjednik NS-a Edin Forto je pojasnio da radi o nekoliko dimenzija pristupa izmjena Izbornoga zakona.

- Radi se o nekoliko pristupa kao što je izbor članova Predsjedništva BiH do paketa integriteta o kojem se pričalo zadnjih dana. Bilo bi dobro da ova većina ima svoj prijedlog Izbornoga zakona i da nam onda netko nešto ne nameće – rekao je Forto.

Kako je rečeno, sastanak partnera državne koalicije planiran je za desetak dana i treba se potvrditi.  

- Otvorili smo nekoliko tema, a idući sastanak će biti u punom kapacitetu. Čekamo termin koji bi trebao biti sljedećih deset dana. Pred nama su izazovi koji bismo trebali ispuniti zbog ožujka, do otvaranja pregovora za BiH s EU, i svih benefita koji nam oni pružaju. Stoga ćemo učiniti sve kako bi do tih rješenja došlo - rekao je predsjednik NiP-a Elmedin Konaković.

On smatra kako bi se mogli usuglasiti oko usvajanja zakona o sprječavanju pranja novca, Zakona o  sukobu interesa, Frontexu i drugim rješenjima koji, kako kaže, nemaju političke dimenzije niti sukobe, te bi u martu i dogovorili otvaranje pregovora BiH s EU.

Lider HDZ-a BiH Dragan Čović demonstrativno je prošao pokraj novinara ne želeći dati svoj komentar.

(SB)