U Banjoj Luci je jučer održana proslava tzv. „dana RS-a“, iako ga je Ustavni sud Bosne i Hercegovine dva puta proglasio neustavnim, te ga osporila i Venecijanska komisija, a ranije poništio i Ustavni sud Republike BiH, a sporio ga i aktuelni visoki predstavnik Christian Schmidt.

Ovogodišnja proslava razlikuje se od dosadašnjih po tome što prvi put vrijedi Krivični zakon koji je ovoga ljeta izmijenio visoki predstavnik, na osnovu kojih Tužilaštvo BiH više nema izgovor ignorirati Dodikov neposluh i slavljenje neustavnog dana.

O ignoriranju svih odluka, zakona, poruka koje je međunarodna zajednica uputila predsjedniku manjeg bh. entiteta Miloradu Dodiku, o proslavi 9. januara u Banjoj Luci i drugim aktuelnim temama razgovarali smo sa Mirom Lazovićem, predsjednikom Skupštine Republike Bosne i Hercegovine i članom ratnog Predsjedništva koji je odnedavno prešao u Demokratsku frontu (DF) Željka Komšića.

9. januar nikada ne može biti prihvaćen

„Dodik nastavlja sa inaćenjem kada je u pitanju obilježavanje 9. januara kojeg je Ustavni sud u više navrata proglasio neustavnim i on tu svoju igru igra i dalje. On uporno i strpljivo gradi tu mrežu secesionističkih poteza koji, po njemu, trebaju dovesti do samostalnosti Republike Srpske. Dodik svakako svojom bahatom i agresivnom politikom gura prst u oko, ne samo domaćim aktuelnim institucijama unutar BiH, već i međunarodnoj zajednici“, prokomentirao je Lazović na početku razgovora za „Slobodnu Bosnu“.

„Deveti januar 1992. godine je dan kada je stvoren projekat, odnosno osmišljen projekat stvaranja RS-a, a taj projekat je dugoročno donio stradanja Bošnjacima i Hrvatima na prostoru RS-a i u tom kontekstu 9. januar je datum koji je nagovijestio zločine, protjerivanja, otimanja imovine Bošnjaka i Hrvata, i na kraju doveo do genocida nad Bošnjacima Srebrenice, tako da je taj datum s pravom Ustavni sud proglasio neustavnim i nikada ne može biti prihvaćen ni od Bošnjaka ni Hrvata ni svih drugih građana koji shvataju do čega je taj projekat doveo“, pojasnio je Lazović.

Lazović navodi kako Dodik mora shvatiti, ali ne samo on već i drugi, da je cjelokupno političko, a ne samo vojno vodstvo, osuđeno na Međunarodnom sudu u Haagu, te procesuirano na dugoročne kazne.

„To je jedan kamen, hipoteka nad srpskim narodom i nad Republikom Srpskom i bilo bi pametno da odustano od tog datuma, da nađu neki drugi dan“, smatra Lazović.

Ruganje međunarodnoj zajednici

Iako su tri američka bombardera uoči 9. januara preletjeli nebom iznad RS-a, što je bio znak podrške Sjedinjenih Američkih Država Bosni i Hercegovini a poruka Dodiku da neće dozvoliti narušavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, predsjednik RS-a narugao se i američkoj ambasadi u BiH poručivši: "Kad su već tu, vjerujemo da će svojim prisustvom podržati proslavu Dana Republike Srpske“.

Visokog predstavnika Christiana Schmidta već odavno ne priznaje kao zvaničnika, a poručivao je i da je američki ambasador u BiH Michael Murphy samo ambasador za Federaciju BiH.

„Međunarodna zajednica je uglavnom do sada bila zabrinuta za ono što se dešava na teritoriji RS-a i zabrinuta zbog poteza i politika Milorada Dodika, i na tome je ostala. Da li će promijeniti svoj pristup ostaje da se vidi“, prokomentirao je Lazović navodeći kako je Schmidt pred 9. januar rekao da je „to neustavno ponašanje i da trebaju odgovarati državni zvaničnici koji tome budu prisustvovali“, što je ponovio i američki ambasador Murphy.

Hoće li reagirati Tužilaštvo

„Tužilaštvo treba da pokrene neke stvari. Sada je do naših institucija, do Tužilaštva, da li će sankcionisati i pokrenuti disciplinski postupak prema Miloradu Dodiku kao organizatoru toga, čak i zbog onoga što je ponovio na proslavi – gdje je ponovo otvoreno negirao genocid, što je izjava koja traži reakciju Tužilaštva“, pojasnio je Lazović.

„Ako ne reaguje Tužilaštvo onda zaista pred njihovim vratima treba organizirati ogromne proteste, jer zaista od Tužilaštva i njihovih poteza zavisi kako će ova Bosna i Hercegovina izgledati u budućnosti“, kategoričan je Lazović dodajući da ukoliko ostanu tromi, nijemi i gluhi na sve što se dešava, na izjave koje ruše BiH onda, po njemu, je krivac Tužilaštvo a ne samo pojedinci koji to izjavljuju.

„Ne treba potcjenjivati Dodika“

Na naš komentar da je Dodik već pokrenuo neke secesionističke poteze te upit da li možemo očekivati i donošenje Izbornog zakona u RS-u kojim bi taj entitet samostalno sprovodio izbore, a što je direktno kršenje Dejtona, Lazović kaže da ne treba potcjenjivati Dodika.

„On ima jasne ciljeve i on s tim ciljevima ide jasno i postupno, uporno i strpljivo. Oni koji smatraju da je to sve igra su politički naivni. To smo i ’92. također smatrali, da ne može biti rata ovdje, da je Sarajevo multietnički grad itd, pa šta smo doživjeli“, prokomentirao je Lazović dodajući kako treba biti oprezan i odgovoran prema onome što Milorad Dodik govori.

„On strpljivo i oprezno ide ka institucionalnom secesionizmu u odnosu na institucije BiH“, ponovio je Lazović navodeći i kako ono što je uradio visoki predstavnik nije dovoljno.

„Dodik se na to ne osvrće. Moraju se upotrijebiti druge mjere, ali ne samo prema njemu nego i prema svim zvaničnicima RS-a koji organiziraju takve sjednice i donose određene odluke koje su protuustavne“, rekao je Lazović za „SB“.

RS dodjeljuje ordene, BiH nema državni

Još jedan korak u održavotvorenju entiteta RS Dodik je napravio dodjeljivanjem ordena koji su svojstveni obično državama. Lani je slao odlikovanja Vladimiru Putinu, ove godine Viktoru Orbanu, ali i huškačkom nacionalističkom pjevaču Baji Malom Knindži. Za razliku od manjeg bh. entiteta, država Bosna i Hercegovina nema državni orden.

Na naš upit da li bi BiH trebala takvu praksu uvesti u Predsjedništvo BiH, Lazović odgovara: „Normalno da bi trebalo.“

„Možemo se mi ljutiti na Dodika s pravom koliko god hoćemo, ali on svojim potezima pokazuje kako se pravi država. Ja se ne slažem sa tim što on radi, ali govorim iz konteksta da kod nas nema državnika ni državnih političkih struktura koji znaju šta je država i šta se očekuje od države. Pa od ove države se očekuje upravo to da svojim skupovima, obilježavanju određenih zvaničnih datuma koji su bitni, manifestacija koji veličaju državu BiH i njenu samostalnost u odnosu na referendumsko pitanje, da to bude vidljive i konkretnije“, smatra Lazović navodeći kako BiH nedostaje i zakon o državnim praznicima.

Kako navodi, taj zakon bi trebao da ujedinjuje bosanskohercegovačke građane a ne da ih razdvaja.

„Volio bih kada bi neko pokrenuo određenu inicijativu razgovora oko donošenja jedinstvenog zakona o državnim praznicima na Parlamentu BiH pa da se oko tih stvari otvore ta pitanja i da se na taj način otvori dijalog o nekim rješenjima koji će stabilizirati ove prostore i voditi povjerenju“, rekao je Lazović dodajući i kako trenutno živimo vrijeme nepovjerenja između etničkih skupina, što zabrinjava društvo koje je zbog toga potpuno rastrgano, a neko treba povući poteze koji će te pokidane veze pokušati ponovo spojiti i to nam fali.

„Po meni nema odgovornih političkih struktura koje su spremne sada ponuditi neka konkretna rješenja“, smatra Lazović.

Trojka da pokaže jasnu politiku

Zatražili smo od Lazovića i komentar na trome, gotovo nikakve reakcije domaće Trojke (SDP, NiP, NS), i politiku popuštanja Miloradu Dodiku na njegove secesionističke prijetnje.

„Potpuno je jasno da u ovom političkom sistemu, sa ovim Ustavom, ko god je na vlasti nailazi na bedeme, rovove koji su iskopani prije 30 godina i koje pokušavaju zadržati i Dodik i Čović. Ali ova Trojka po meni treba imati jasne ciljeve koje će, po meni, jasno prezentirati javnosti, a ne samo na zatvorenim sesijama u Mostaru ili gdje se sve već održavaju, već da jasno izađu javno i da imaju podršku javnosti kada je u pitanju BiH, što izostaje“, prokomentirao je Lazović navodeći da ne zna stav Trojke kada je u pitanju izborni zakon.

„Volio bih da jasno kažu: 'Ovo je naš stav.“ A ne da jedni, drugi i treći izjavljuju različito, zbog čega se stvara jasna dilema da li oni imaju jasnu politiku“, smatra Lazović navodeći da bi volio i da iznesu jasan stav oko državne imovine, oko promjene Ustava, pa čak i oko teritorijalne organizacije BiH o kojoj se treba početi razgovarati.

„Ako Dodik otvoreno priziva otcjepljenje RS-a, pa zašto mi ne bismo mogli pozivati referendumsku BiH, državu koju su građani izglasali, a to je država ravnopravnih građana i naroda na cijelom prostoru“, dodaje Lazović i navodi kako se o tim stvarima treba razgovarati, a ne da budemo poslušnici onoga što Milorad Dodik govori pa da se određujemo za i protiv, jer tako nećemo sačuvati državu BiH i dovesti do povjerenja između bh. naroda.

„Niti ćemo ubijediti međunarodnu zajednicu da ona pojača zaštitu tih vrijednosti koje smo živjeli, a pogotovo vrijednosti multietničke države BiH na osnovu implementacije presuda za ljudska prava iz Strazbura“, rekao je Lazović dodavši da ne vidi da ni oko toga nema političke aktivnosti kada je u pitanju Trojka.

Trojka s Dodikom igra igru

Lazović je dodao i kako je Trojka pokušala sa Dodikom odigrati jednu igru, odnosno ulogu koja je suprotnija od prethodne vlasti (SDA, DF itd).

„Šta su željeli? Jednom pasivnom defanzivnom pozicijom prema Miloradu Dodiku učiniti ga boljim, konstruktivnijim, pozitivnim, a ne shvataju da takva politika u sukobu sa bahatom i agresivnom politikom koja ima jasne ciljeve će uvijek biti poražena. A Milorad je upravo takav političar, bahat i agresivan s jasnim ciljevima koji nisu samo iz njegove glave, već su zamišljeni u kabinetu srbijanskog režima i možda motivisani politikom Rusije“, rekao je Lazović podsjećajući da je Dodik tokom proslave „dana RS-a“ jučer u Banjoj Luci otvoreno prozivao „Živjela Rusija!“

Lazović poručuje kako te režimske poruke moraju i za Trojku, „i za sve nas koji se brinemo o BiH“, imati adekvatan odgovor, a on izostaje.

(S. Hodžić)