Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen dolazi u zvaničnu posjetu Bosni i Hercegovini.

Povod još nije poznat, ali od ranije se spekuliše da zvaničnici Evropske unije razmatraju mogućnost da skrate listu od 14 prioriteta Evropske komisije koji su postavljeni kao uslovi pred našu zemlju u procesu približavanja Uniji.

Gosti emisije Rezime na FTV-u bili su Darija Ramljak, pomoćnica direktorice Direkcije za evropske integracije u Bosni i Hercegovini i Almir Terzić, politički analitičar.

Ramljak je kazala da nema konkretnih informacija o potencijalnom skraćivanju liste prioriteta.

„Poznato je svima da je uvjetna preporuka za pregovore data na jedan vrlo općenit način. Evropska komisija je u svojim dokumentima naznačila općenitu formulaciju da je potrebno otvoriti pregovore sa BiH onda kad BiH ispuni dovoljan stepen uvjeta. Vrlo često se tih dana u medijima moglo pročitati da je to prva uvjetna preporuka, međutim to nije tačno. Prvu uvjetnu preporuku smo dobili kroz naše Mišljenje o zahtjevu za članstvo, gdje smo također dobili uvjetnu preporuku za otvaranje pregovora, ali je jasno specificirano da se mora ispuniti 14 ključnih prioriteta“, pojasnila je on.

Dodaje da 'ova nova formulacija može i dobra i loša'.

„Može voditi ka tome da se sužava lista prioriteta, ali nekim zemljama članicama koje su striktne u tumačenju kriterija može dati više prostora da traže i nešto više od onih 14. Mi se ipak nadamo da će se ići ka sužavanju liste“, objašnjava Ramljak.

Terzić ističe da od posjete predsjednice Evropske komisije ne očekuje puno.

„I njima je izborna godina. Ne treba misliti da će zbog toga odlazeća Evropska komisija učiniti nešto epohalno za BiH.  Prvenstveno, BiH treba da pokaže da želi što prije da bude član EU. Sramota je za vlasti BiH da smo posljednja zemlja na evropskom kontinentu koja čeka otvaranje pregovora za članstvo, ako izuzmete Kosovo koje pregovara po specifičnim uslovima“, navodi on.

Prema njegovim riječima, jadno je gledati koliko političari u BiH se trude da predstave nama napredak kojeg zapravo nema.

„Govorili su nam kako je usvajanje budžeta, brzo formiranje vlasti – napredak. Evo sada smo u 2024. godini, mi nemamo budžeta institucija BiH. Sve ono što su nam predstavljali kao izvjesne napretke, pokazali su da ne mogu i ne znaju da rade na tom putu u punom kapacitetu“, kategoričan je Terzić.

Dalje navodi da je razočaran stavom Evropske komisije koja, kako kaže, u posljednjih nekoliko ciklusa stalno mijenja kriterije i samim time daje izvjestan alibi političarima u BiH da se ovako ponašaju.

„Kad mijenjate kriterije i bh. političari su na neki način spremni da eksperimentišu. Strašna stvar je – kada ste u Briselu kažu kako naše vlasti jako malo rade, a onda kada oni dođu u Sarajevo potapšu ih po ramenu i kažu napravili ste ograničen napredak. Ili se držite da nisu ništa uradili ili da su napravili neki napredak“, smatra Terzić.

Na pitanje kako tumači dolazak hrvatskog i holandskog premijera - Andreja Plenkovića i Marka Ruttea u BiH - odgovara:

„Hrvatska pokušava da izdejstvuje to za BiH. I sam Plenković je govorio kako je Hrvatska za žurno otvaranje pregovora i pokušava da moderira u čitavom tom procesu. Pitanje je koliko su dosad vlasti u BiH izigrale povjerenje svih evropskih zvaničnika jer smo mi na jedvite jade došli do ovog postupka. I kandidatski status smo dobili teškom mukom, i raniji Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je stupio u nekim odloženim fazama. Tu je neka kombinacija – više naši političari priželjkuju to djelovanje na način gledanja kroz prste, pa da se mi uguramo tu sa drugim zemljama. Najveći šamar vlastima u BiH je to da su Moldavija i Ukrajina, iako su političke odluke, prije dobile otvaranje pregovora o članstvu u odnosu na BiH“, tvrdi on.

O usvojenim reformskim zakonima, Ramljak kaže da je Evropska komisija ta koja daje zeleno svjetlo.

„O tome će se daleko konkretnije govoriti kada uđemo u proces pregovora i kada se bude radio skrining domaćeg zakonodavstva“, dodala je.

Mi i da danas dobijemo otvaranje pregovora, pitanje je kada ćemo postati punopravni član, kaže Terzić.

„Da bi se to desilo, morat ćemo mijenjati ustave, donositi zakone. Ako mi ne možemo ovih jadnih 14 uslova u početnoj fazi, kako ćemo poslije“.

Više od jednog desetljeća pregovara Crna Gora, podsjeća Terzić, i nije došla ni do druge polovine tog puta, onda je jasno kada ćemo mi završiti.

Terzić je ustvrdio i da se ponovo, kroz način uspostave transparentnijeg izbornog procesa, pokušava progurati političko pitanje izbora člana Predsjedništva BiH.

„Niko nikada nije rekao kako treba da se bira član Predsjedništva BiH, i sada ponovo otvarati to političko pitanje i gurati u vrijeme kada se približavaju lokalni izbori je na perfidan način podvala koja će rezultirati da dogovora u konačnici neće biti“.

Sasvim sigurno, predstavnici Trojke neće smjeti pristati na takva rješenja koja su potpuno diskriminatorna i gora nego što sada imamo, smatra Terzić.

Pojasnio je da će člana Predsjedništva faktički birati jedan kanton. I onda on može uživati jako malu podršku birača.

„Uloga HDZ-a i SNSD-a kada su u pitanju zakoni koji se tiču evropskog puta je pokušaj podvale da na određeni način svoje interese proguraju. Trojka se potpuno ne snalazi. Ne znam ko je pogubljeniji od predstavnika Trojke. Oni bi kao evropske principe primjenjivali, ali ne znaju kako. Ponašaju se nedoraslo pozicijama koje obavljaju. Otići na privatno imanje je po meni najgora moguća katastrofa koju su sebi priskrbili. Ponovo su pristali da djeluju van institucija BiH, a kleli su se da će im institucije BiH biti svetinje. Oni misle da će ostati na vlasti tako što će ispunjavati neke evropske i američke zahtjeve – neće“, zaključio je Terzić.