Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine zaprimio je 8. februara ove godine informaciju o „profesionalnim“ žalitełjima u postupcima javnih nabavki.

 Agencija za javne nabavke, postupajući u skladu sa svojim nadleżnostima iz člana 92.stav (3) Zakona o javnim nabavkama, u postupcima praćenja postupanja ugovornih organa i ponudača u postupcima javnih nabavki, kao i zaprimljenih prijava, uočila je određena postupanja u sistemu javnih nabavki, koja predstavljaju devijaciju sistema, na koju su željeli ukazati.

Njihovu informaciju prenosimo u cjelosti:

"Naime, član 3. Zakona propisuje da je ugovorni organ dužan da postupa transparentno, da se u postupku javne nabavke prema kandidatima/ponuđačima ponaša jednako i nediskriminirajuće, na način da osigura pravičnu i aktivnu konkurenciju, s ciljem najefikasnijeg koriśtenja javnih sredstava u vezi s predmetom nabavke i njegovom svrhom - stav (1), kao i da se opći principi obavezno primjenjuju i poštuju i u postupku pravne zaštite — stav (2). Međutim, u praksi su se pojavili 'profesionalni' žalitelji.

Kako je problem 'profesionalnih žalitelja', u prethodnom periodu, doživio svojevrsnu eskaiaciju, Agencija za javne nabavke BIH (u daljem tekstu: Agencija) je, u vršenju svojih nadležnosti iz člana 92. stav (3) Zakona, pokrenula aktivnosti, te dobila i prikupila informacije, saznanja i dokaze o 'profesionalnim žaliteljima'. Predmetne infomacije, saznanja i dokazi predstavljaju ozbiljan skup indicija da 'profesionalni žalitelji', serijskim izjavljivanjem žalbi kod različitih ugovomih organa, na različite postupke i predmete nabavki, nemaju za cilj ispravke eventualnih grešaka i posljedično dobijanje ugovora u konkretnom postupku nabavke, odnosno da im je cilj usporavanje postupka javne nabavke.

Analizom predmetnih situacija je uočen odgovarajući modus operandî 'profesionalnih żalitelja'. S tim u vezi, 'profesionalni żalitelj', obično putem punomoćnika/advokata, izjavljuje żalbu (veliki broj žalbi), gdje sa izjavljivanjem żalbe, nema za cilj da ispravi eventualnu grešku i posljedićno dobije ugovor u konkretnom postupku nabavke, već ima za javne nabavke i/ili da ostvare novćanu korist kroz naplatu trośkova za punomoćnika/advokata. Takvo ponašanje privrednih subjekata, kao i punomoćnilm/advokata, čije usluge koriste, dovodi do toga da se onemogućuje efikasno okončanje postupaka javnih nabavki što je zahtjev općih principa iż člana 3. Zakona. Navedeno neminovno dovodi do toga da se postupak nabavke, očito  nepravedno i neopravdano, odugovlači i odlaże, što izaziva mnogobrojne negativne posljedice za javna sredstva i njihove korisnike, na svom nivoima u Bosni i Hercegovini, kao što su odlaganje izgradnje infrastruktumih objekata, nedostatak lijekova i medicinske opreme, nemogućnost pružanja zdravstvenih i drugih usluga, i slično.

U ovom smislu, analiza predmetnih situacija pokazuje zome primjere izigravanja smisla pravne zaštite u javnim nabavkama i time njene zloupotrebe. Tako, npr. jedan privredni subjekt i njegov punomoćnik/advokat su, u periodu od 11 mjeseci u 2023. godini, izjavili čak 147 žalbi, koje su procesno odbačene, tj. zaključkom odbačene zbog neplaćanja naknade za žalbu, što predstavlja evidentnu zloupotrebu pravne zaštite (podaci dostupni na Portalu javnih nabavki). Takođe iz podataka na Portalu javnih nabavki, utvrđeno je da taj privredni subjekt ima jedan zaključeni ugovor u kojem predmet ugovorom je »Troškovi žalbe na tendersku dokumentaciju“, a njegov punomoćnik/advokat je evidentiran kao ponuđač na Portalu javnih nabavki, ali nema niti jedan zaključeni ugovor u postupcima javnih nabavki. Nadalje, npr. jedan privredni subjekt, uz angažovanje punomoćnika/advokata, serijski izjavljuje različite žalbe na različite predmete nabavki: molerski radovi, izgradnja bazena, voće i povrće, lož-ulje, računari, a na Portalu javnih nabavki, kao glavnu djelatnost navodi “Proizvodnja metalnih konstrukcija i njihovih dijelova”, te na Portalu javnih nabavki ima evidentiranu samo jednu dodjelu ugovora i to direktni sporazum u iznosu od nekoliko stotina KM. Takoder, jedan privredni subjekt, samo u novembru 2023. godine je izjavio 84 žalbe, i sve izjavljene žalbe su odbačene zaključkom zbog neplaćanja naknade za žalbu. U januaru 2024. godine iz¡avio je, putem punomoćnika 21 žalbu, koje su odbačene kao neuredne jer nije uplaćena naknada za žalbu.

Još jedan privredni subjekt, putem punomoćnika advokata, je u periodu 01.01.2023-29.11.2023. godine izjavio 224 žalbe, koje su zaključkom odbačene zbog neplaćanja naknade za žalbu, te ovakvo postupanje predstavlja zloupotrebu privatne zaštite (podatak dostupan na Portalu javnih nabavki). Također iz podataka na Portalu javnih nabavki, utvrđeno je da isti privredni subjekt ima u 2023. godini zaključenih 8 ugovora, od kojih je 5 ugovora, u kojim je predmet ugovora 'Troškovi žalbe za tendersku dokumentaciju' i 1 ugovor 'privatne usluge' zbog žalbe koja je odbačena zaključkom kao neuredna.

Postupanje slijedećeg privrednog subjekta i punomoćnika advokata, koji su u periodu 01.01.2023-30.11.2023. godine izjavili 191 żalbu i koje su zaključkom odbačene zbog neplaćanja naknade za żalbu, te ovakvo postupanje predstavlja zloupotrebu pravne zaśtite (podatak dostupan na Portalu javnih nabavki). U novembru 2023. godine , prema podacima sa Portala javnih nabavki, taj privredni subjekt je, putem punomoćnika advokata izjavio 87 žalbi i sve su odbačene zaključkom kao neuredne. Također, Agencija je zaprimila prijava ugovornog organa da je tokom decembra mjeseca isti ponuđač putem punomoćnika advokata uložio 14 žalbi na različite postupke javne nabavke. U januaru 2024. godine izjavio je, putem punomoćnika, 32 żalbe, koje se odbaćene kao neuredne, jer nije uplaćena naknada za żalbu.

U naprijed navedenim slučajevima, gdje je utvrden slučaj 'profesionalnih žalitelja', Agencija je obavjestila nadležnu advokatsku komoru, kao i nadležno tužilaštvo, i zahtjevala procesuiranja i sankcionisanja 'profesionalnih žalitelja'.

Imajući u vidu navedenu eskalaciju, Agencija je, u okviru svojih nadleżnosti, a sve u cilju zaštite integriteta sistema javnih nabavki i zaštite javnih sredstava od zloupotreba, te zaštite kodeksa profesija, kao i zaštite općih principa iż ćlana 3. Zakona, već poduzela i u narednom periodu planira poduzeti odgovarajuće aktivnosti i korake, koji uključuju i to da će se sve relevantne institucije obavještavati o uočenim navedenim slučajevima putem dostave prijava, kako bi iste institucije pristupile utvrđivanju svih činjenica i okolnosti, poduzele mjere na spriječavanju navedenih zloupotreba i eventualno pokrenule postupke u kojima bi se, od strane nadležnih organa, konstatovala odgovornost 'profesionalnih žalitelja' i izrekle odgovarajuće sankcije. U naprijed navedenim slučajevima, gdje je utvrdeno postupanje 'profesionalnih żalitelja', Agencija je dostavila prijave nadležnoj advokatskoj komori, kao i nadleżnom tužilastvu", naveli su u informaciji iz Agencije za javne nabavke dodajući kako navedene aktivnosti i koraci Agencije nisu, ni u kom slučaju, usmjereni, niti se tako mogu shvatiti i protumačiti, na ograničavanje pravne zaštite u postupcima javnih nabavki, koja je jedan od osnovnih segmenata sistema javnih nabavki.

"Već isključivo na zaštitu integriteta sistema javnih nabavki i zaštitu javnih sredstava od zloupotreba, te zaštitu kodeksa profesija, kao i zaštitu općih principa iż ćlana 3. Zakona, śto nesumnjivo korespondira sa zahtjevima kako Zakona, tako i odgovarajućih direktiva Evropske unije, koji idu za osiguravanjem efikasnosti postupaka pravne zaśtite, kao i zahtjevima međunarodnih propisa o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda koji garantuju pravo na djelotvoran pravni lijek", naveli su u Informaciji koja je dostavljena Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.