U parlamentarnu proceduru upućen je novi Nacrt zakona o plinovodu Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina - Republika Hrvatska. Iz ruku HDZ-a Bosne i Hercegovine do federalnih delegata. Sve uprkos upozorenjima State departmenta, najavama sankcija i činjenici da nema dogovora koalicionih partnera. Nacrt novi, ali rješenja dobro poznata: BH-Gas izbačen, a upravljanje bi preuzelo novo preduzeće. Sa sjedištem u Mostaru i kontrolom određene političke strukture.

Ne pomažu upozorenja kada cilj je jasan. Strateški interes upakovan u Nacrt zakona. Južna interkonekcija definirana je željama i jasno precizirana potrebama jedne stranke.

Upućen federalnim delegatima na razmatranje, ali ne i dogovoren sa partnerima bez čijih ruku dalje od prijedloga dnevnog reda - ne mogu.

„HDZ je krenuo jednostrano. Ne postoji nikakav dogovor, u kojem bi se pravila bilo koja nova etnička kompanija smještena u Mostaru koja bi bila izolovana od sistema i to je nešto oko čega Trojka ima potpuno jedinstven stav“, kazao je Elmedin Konaković, predsjednik NiP.

Nacrt zakona novi, rješenja dobro poznata. Ključan je član 5.

"Za nositelja investicije projekta gasovoda Južna interkonekcija BiH i R Hrvatska određuje se Gospodarsko društvo za proizvodnju i transport plina Južna plinska interkonekcija d.o.o Mostar."

BH-Gasa, kao javne kompanije spremne za ovaj projekat, u zakonu dakle nema. Umjesto njega, novo preduzeće čiji bi osnivač bila Federacija, a politički ventil držala stranka.

Trojka traži kompromis jer uslovljavanje znači nove probleme.

“Imate na terenu situaciju da cijeli taj projekat ide preko opština kantona u kojima HDZ sutra treba da izdaje neke dozvole u kojima bi to sigurno opstruirao“, dodaje Konaković.

Priča je komplikovana, alternative ruskom gasu nema, u pozadini očekivano novac i politika. Zvanično u opticaju su dvije verzije zakona. Jedan, ranije usvojen na Zastupničkom domu Federacije, ali ga je Federalna vlada povukla. Vraćanje u proceduru najavili su u martu. Mart prošao, zakona nema. Drugi HDZ-ov. Zanimljivo, tekstovi zakona, gotovo identični. U svemu osim u onom ključnom.

„To je plagijat. Plagijat zakona, ja sam idejni tvorac toga, 90 posto zakona je isto, do zareza bukvalno. Ono što je promijenjeno, promijenjeno je kompanija koja će realizovati, od BH gas u Južnu, i dodan je jedan član koji je HDZ ubacio koji uopće nije bio u Zakonu, javnoprivatno partnerstvo“, tvrdi Almir Bečarević, energetski stručnjak.

I upravo odredba: javnoprivatno - po mnogima krije ključ problema. Gdje je novac, tu su i interesi. U ovom slučaju teški 500 miliona eura.

“U Hrvatskoj je jedini prenako transporter, državna kompanija i prijenos gasa je javna usluga. I sad HDZ želi, i tu se vidi namjera i ono što američka ambasada govori, da uvuče privatni kapital u javnu uslugu, i praktički pretvori to u privatni biznis“, smatra Bečarević.

Strategija, dakle, definisana, povlačenja nema.

“Kao što imamo BH gas imat ćemo i Južnu plinsku interkonekciju. Ja nikakvih privatnih interesa nemam, nadam se da ni partneri s druge strane nemaju privatnih interesa, volio bih da je tako i mi ćemo i dalje gurati taj projekat“, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZBiH.

Da bi Južna plinska interkonekcija u konačnici ugledala svjetlo dana, završnu riječ u konačnici mora dati i državno predsjedništvo. Dva od tri člana ove institucije svoj potpis ranije su uslovljavali svoj potpis usvajanjem zakona na državnom nivou. Od Zakona za sada nema ništa, pa je i cijela priča dodatno upitna.

Južna interkonekcija trebala bi biti alternativa ruskom gasu, ali i smanjiti ruski utjecaj u BiH. U realizaciji bilježimo već treću godinu kašnjenja.

„Dopustiti da jedan bitan strateški energent kao plin upravlja neko drugi sa različitim strategijama, političkim, bi bilo politički naivan, ja nisam voljan dati. Mada da budemo realni kad bismo mi danas to riješili trebalo bi 7 8 godina da stavimo cijevi u zemlju“, dodao je Čović koji usprkos otvrenim upozorenjima iz Bijele kuće i dalje nastavlja po starom.