Područje Bosne i Hercegovine, kao i cijelo područje zapadnog Balkana, obilježeno je brojnim sigurnosnim izazovima i otvorenim pitanjima koja zahtijevaju ne samo političku angažiranost nego angažiranost cijele zajednice, pogotovo akademske, istaknuto je danas na otvaranju Mostar Security Foruma.

Osnivač i predsjednik Instituta za istraživanje hibridnih sukoba Gordan Akrap, jedan od organizatora Mostar Security Foruma, istaknuo je kako se globalna sigurnosna arhitektura bitno izmijenila te da područje zapadnog Balkana više nije na listi prioriteta Sjedinjenih Američkih Država, NATO-a i Evropske unije.

Za budućnost Bosne i Hercegovine, ocijenio je Akrap, najbolje bi bilo da ubrzano krene ka članstvu u NATO-u i Europskoj uniji.

On je podsjetio da su od šest država zapadnog Balkana tri članice NATO-a (Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija).

"Ostaju BiH, Srbija i Kosovo. BiH je od 2006. godine članica Partnerstva za mir, Srbija isto tako. Iako je Srbija proglasila vojnu neutralnost i bez obzira na njezine veze s Rusijom, Srbija ima veću i intenzivniju vojnu suradnju s NATO-om i u tom procesu Srbija će se morati odlučiti. Rusija je pokazala da su njezine namjere štetne i za državu i za društvo", kazao je Akrap.

Upozorio je kako Rusija, preko Srbije, pokušava vezati BiH za svoje energetske resurse i budući razvoj BiH i njezinu stabilnost i sigurnost učiniti ovisnim o ruskim interesima.

"Bez obzira što NATO sada ima druge prioritete, treba reći da je taj savez jamac sigurnosti i mira. Nema države NATO saveza da ju je netko napao, a Ukrajina bi se teško obranila da nije pomoći partnera i prijatelja prvenstveno iz NATO saveza i Europske unije", kazao je Akrap.

Hibridni rat

Hrvatska zastupnica u Evropskom parlamentu Željana Zovko upozorila je na hibridni rat koji se, po njenim riječima, vodi u Bosni i Hercegovini i cijelom zapadnom Balkanu putem društvenih mreža i medija.

"Borba Europske unije u ovom trenutku se vodi između vladavine prava i autokracije. Vidimo da Putin pokušava da se ratu u Ukrajini nastavi kroz misli i srca stanovnika Europske unije i kroz gubljenje povjerenja u institucije", kazala je Zovko.

Otvaranju Mostar Security Foruma prisustvovao je predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) Dragan Čović, koji je u obraćanju medijima kazao kako je za ekonomsku i svaku drugu stabilnost BiH najvažnije da se ključne odluke donose u institucijama države.

"Vođenje politike je s naše strane orijentirano ka tome da kroz dijalog tražimo rješenja, a nikako kroz nestabilnost i sukobe", poručio je Čović.

Odlučivanje vratiti u institucije

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto ocijenila je kako se na prijetnje i sigurnosne izazove treba odgovoriti sustavno, kroz institucije.

"Mi smo dobili zeleno svjetlo od Europske unije i sada nas očekuje ogroman posao. Kako bi odblokirali procese, mi kao hrvatski politički predstavnici u tijelima i institucijama stalno zagovaramo međusobno poštovanje, dijalog, poštivanje ustavne strukture i ustavnih nadležnosti te donošenje odluka kroz institucije i tijela vlasti u Bosni i Hercegovini, napose onih pitanja koja opterećuju naše unutarnje odnose, a kočnica su na našem europskom putu", istaknula je Krišto.

Dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Dražen Barbarić izjavio je da živimo u vremenu velike neizvjesnosti i sigurnosnih izazova.

"Ljudi sve češće na svojoj koži proživljavaju ono što slušaju od analitičara na televiziji. Stoga smo odlučili ovdje u Mostaru, na ovom sigurnosnom forumu, razmotriti ove stvar, da mediji i ljudi koji rade u sigurnosnom sustavu dobiju iz prve ruke informacije o najnovijim sigurnosnim ugrozama, kao i načinima kadrovske, institucionalne i strateške borbe protiv tih ugroza", kazao je Barbarić.

(Fena)