Na londonskom je tržištu cijena barela prošloge sedmice pala gotovo 24 posto, na 21,44 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 7,5 posto, na 16,94 dolara. Na početku prošle sedmice ulagače je šokirao pad cijene nafte na američkom tržištu u negativno područje, što se nikada prije nije dogodilo.

Naime, u ponedjeljak, dan prije nego što su ugovori s isporukom nafte u maju istjecali, trgovci nisu imali kome prodati, ali ni gdje uskladištiti naftu jer su rafinerije smanjile proizvodnju, pa su skladišta puna. Stoga su nudili i 37 dolara po barelu svakom trgovcu koji ga je htio preuzeti. Tokom sedmice cijene nafte su se oporavile, no i dalje se kreću oko najnižih razina u 20-ak godina.

Posljedica je to pada potražnje za naftom jer milijarde ljudi širom svijeta ostaju kod kuće zbog strogih mjera za suzbijanje koronavirusa.

"Nakon urušavanja cijena početkom sedmice, zbog kojeg su gotovo svi na planeti saznali za probleme na tržištu nafte, najavljeno je nekoliko relevatnih smanjenja proizvodnje nafte", objašnjavaju analitičari JBC Energyja rast cijena na kraju burne sedmice.

Pad potražnje natjerao je vodeće proizvođače u svijetu, predvođene Organizacijom zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i Rusijom, da premoste stare nesuglasice i dogovore najveće smanjenje proizvodnje u povijesti, za 9,7 miliona barela dnevno.

Konkretne je korake najavio i SAD. Državni dužnosnici tvrde da je ukupna proizvodnja već pala za oko 300.000 barela dnevno. No, kako se potražnja za naftom smanjila oko 30 miliona barela dnevno, odnosno 30 posto, to još nije dovoljno da bi se tržište uravnotežilo, upozoravaju analitičari.

"Ukoliko se proizvodnja još više ne smanji, nafta se doslovce neće imati gdje skladištiti, što implicira prisilno zatvaranje na više lokacija", kaže Bjornar Tonhaugen iz Rystad Energyja.